Ovo je prema Allianzu bila najveća pomorska nesreća u 2012. godini

Autor: Poslovni.hr , 11. siječanj 2013. u 12:48
Foto: EPA/DOMENICO MUGNAINI

Dvanaest mjeseci nakon nesreće putničkog broda Costa Concordia, novo Allianzovo izvješće donosi brojku od 106 brodova izgubljenih diljem svijeta tijekom 2012. godine.

Dvanaest mjeseci nakon nesreće putničkog broda Costa Concordia, novo Allianzovo izvješće donosi brojku od 106 brodova izgubljenih diljem svijeta tijekom 2012. godine.

Njihovo izvješće prenosimo u cijelosti i bez izmjena:

Radi se o porastu od 15 izgubljenih brodova u odnosu na godinu prije kada je zabilježen 91 gubitak, ali i padu od 27 posto u odnosu na desetogodišnji prosjek od 146 brodova godišnje. Zahvaljujući tehnologiji, edukaciji, regulativi te proaktivnom djelovanju brodarske industrije trend pada traje već dulje vrijeme, no ljudska pogreška i dalje predstavlja temeljni izazov.

Na polju sigurnosti u brodarskoj industriji, 2012. godinu obilježile su dvije medijski eksponirane nesreće s višestrukim smrtnim slučajevima: gubitak broda Costa Concordia u talijanskim vodama 13. siječnja, na kojem se nalazilo i 127 hrvatskih državljana, što je i najveći gubitak godine te potonuće trajekta Rabaul Queen u blizini Papue Nove Gvineje 2. veljače 2012., navodi se u godišnjem izvješću o gubicima u pomorskom prometu „Sigurnost i brodski prijevoz“ u kojem pomorski osiguravatelj Allianz Global Corporate & Specialty (AGCS) donosi pregled najvažnijih događanja.

Prema spomenutom izvješću, potonuće je s 49 posto bilo najčešći uzrok gubitaka zabilježenih prošle godine. Slijede brodolomi i nasukavanja s 22 posto, a sudari, poput onog brodova Baltic Ace i Corvus J početkom prosinca prošle godine, činili su relativno mali broj gubitaka (6 posto). U vodama oko Japana, Koreje i sjeverne Kine zabilježeno je 10 nesreća. Na istočnom Mediteranu i na Crnom moru zabilježeno je 15 nesreća, dok se dvostruko više pomorskih nesreća, njih čak 30, dogodilo se u vodama oko južne Kine, Indokine, Indonezije i Filipina.

Ljudska pogreška – glavni uzrok nesreća

U izvješću se ističe kako je ljudska pogreška i dalje glavni uzrok većine spomenutih nesreća. Zamor, ekonomski pritisci te nedovoljna educiranost razlozi su za zabrinutost. Dr. Sven Gerhard iz AGCS-a istile: „Neki vlasnici komercijalnih plovila, posebice oni u problematičnim sektorima teretnih brodova i tankera, imaju iznimno malo novca za održavanje plovila i edukaciju.“

Nova regulativa bavi se, stoga, problemom ljudske pogreške. Konvencija o radu pomoraca koja će na snagu stupiti tijekom ove godine pomoći će u unapređenju sigurnosti i to kroz rješavanje pitanja dobrobiti i uvjeta rada pomoraca. Općenito govoreći, putnička plovila bila su u središtu zanimanja tijekom cijele godine. Tako su i Međunarodna pomorska organizacija (IMO) i industrija kružnih putovanja poduzele niz koraka kako bi se pooštrila regulacija i nastavilo unaprjeđivanje operativnih procedura i prakse.

Samoregulacija na mostu

Nakon nesreće putničkog broda Costa Concordia velike su brodarske kompanije pokrenule niz samoregulacijskih inicijativa. Tako su, primjerice, Međunarodno udruženje organizatora krstarenja (CLIA) i Europsko vijeće za kružna putovanja (ECC) udružili snage i unutar industrije predvode akciju dobrovoljnog prihvaćanja politika koje pokrivaju šire područje od onog pokrivenog međunarodnim regulativnim zahtjevima. Sve je raširenije i usvajanje koncepta zapovjednog mosta koji se temelji na pojedinim dužnostima. U tom se slučaju struktura zapovjednog mosta mijenja, a tradicionalna uloga zapovjednika broda kao glavnog naredbodavca ustupa mjesto uzajamnoj kontroli i koordinaciji. „Takva samoregulacija predstavlja osnovni pokretač sigurnosti u ovoj industriji“ ističe Gerhard, koji vjeruje kako će se takvi koncepti uskoro primijeniti i u drugim sektorima u kojima je sigurnost putnika najvažnija.

Osim toga, očekuje se kako će niz tehnoloških poboljšanja kao što je, primjerice, uvođenje obveznog standarda ECDIS (Elektronski prikaz plovidbenih karata i informacijski sustav) u srpnju prošle godine, smanjiti broj nesreća, ali samo na mjestima na kojima su pravilno primijenjena, te uz učinkovitu edukaciju i nadzor nadređenih. „Tehnologija je korisna koliko i edukacija koja stoji iza nje i često ne vidimo taj ljudski element koji ide ukorak s ostalim unapređenjima. Ono što vidimo kod najboljih brodara jest proaktivna kultura upravljanja sigurnosnim aspektima, koja izlazi izvan granica minimalnih standarda i ide s vrha na dno organizacije. Takvo što zaista utječe na poboljšanje sigurnosti“ smatra Gerhard.

AGCS je jedan od vodećih svjetskih pomorskih osiguravatelja, a svoje usluge pruža za sve vrste suvremenog brodskog prijevoza, uključujući tankere, brodove za prijevoz rasutog tereta ili brodove kontejnere te putnička plovila, kao i jahte i plovila za razonodu. Osim toga, AGCS pruža i osiguranje za teret, te pokriva fizičke gubitke ili štetu koju su pretrpjela međunarodna i domaća dobra u provozu. Godine 2011. AGCS-ovo pomorsko poslovanje generiralo je preko 940 milijuna eura od premija osiguranja (na bazi zaračunatih bruto premija).

Komentirajte prvi

New Report

Close