Otvaranje gospodarstva, ali pod novim uvjetima epidemiološke zaštite mogao bi razvijenim državama donijeti drugi val gašenja radnih mjesta, upozoravaju ekonomisti jer dijelu poduzeća neće biti isplativo poslovati u takvim uvjetima.

Kako piše Financial Times, Međunarodna organizacija rada procijenila je da će pad broja radnih sati tijekom drugog tromjesečja biti jednak gubitku 300 milijuna radnih mjesta širom svijeta.

Naime, mjere izolacije uvedene u gotovo cijelom svijetu značajno su pogoršale stanje na tržištu rada, kako je prošlog tjedna izjavila predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde.

U najvećem europskom gospodarstvu kratkoročni plan očuvanja radnih mjesta pod nazivom „Kurzarbeit“ trenutno pokriva 10 milijuna radnika, priopćila je njemačka Savezna agencija za zapošljavanje. To je dvostruko više od prvotnih procjena, a to znači da više od petine njemačke radne snage dio plaće dobiva od države.

U Francuskoj je situacija još lošija – prošlog tjedna još milijun radnika ušlo je u sličnu shemu pod nazivom „chomage partiel“, pa je sada ukupno 11,3 milijuna francuskih radnika na državnoj pomoći. To je više od četvrtine radne snage. Podaci pokazuju da u pet najvećih europskih gospodarstava više od 35 milijuna radnika dobiva dio plaće od države.

U SAD-u je pak bez posla ostalo više od 30 milijuna radnika u mjesec i pol nakon što su prošlotjedni podaci pokazali da se još 3,8 milijuna ljudi prijavilo za pomoć za nezaposlene.

Podaci koji će biti objavljeni u idućim tjednima vjerojatno će pokazati da je američka nezaposlenost skočila s najnižih razina u posljednjih pola stoljeća na dvoznamenkastu stopu, smatra predsjednik središnje banke Fed Jerome Powell.

Mjere državne pomoći pokušale su s jedne strane spriječiti da milijuni radnika padu u dugotrajnu nezaposlenost, a s druge omogućiti kompanijama i gospodarstvu u cjelini da se brzo vrati punom kapacitetu kada se mjere izolacije ukinu.

Međutim, nakon što je sve veći broj država polako počeo popuštati mjere izolacije i otvarati dijelove gospodarstva, pitanje je koliko će se radnika moći vratiti na svoja radna mjesta ili pronaći novi posao.

„Čak i u povoljnom scenariju govorimo o velikom šoku“, ističe Mark Wall, glavni ekonomist za područje Europe u Deutsche Banku. Dodaje kako nije nemoguće da se stopa nezaposlenosti u eurozoni udvostruči s pretkrizne razine od 7 posto.

Naime, većina ekonomista sada procjenjuje da je udar na gospodarstvo veći od prvotnih prognoza, a time će i oporavak biti duži. „Oporavak će biti spor, prilagodba će biti duga i neće biti bezbolna, za radnike i kompanije“, ocjenjuje Andrea Garnero, analitičar tržišta rada u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD).

Na američkom primjeru Garnero izvlači zaključak da se potrošači neće vratiti uobičajenim navikama sve dok zdravstvena kriza ne bude u potpunosti okončana. Kompanije u najizloženijim sektorima stoga sve više uviđaju da neće biti u mogućnosti vratiti se uobičajenoj razini poslovanja.

Primjerice, američki proizvođač zrakoplova Boeing priopćio je prošlog tjedna da će smanjiti broj radnika za 10 posto. Britanski prijevoznik British Airways objavio je otkaze za 12.000 ljudi dok Ryanair namjerava otpustiti do 3000 zaposlenika.

Britanski ugostitelji upozorili su da neće moći pokriti troškove poslovanja dok su na snazi mjere socijalnog distanciranja. Slično razmišljaju i španjolski poslodavci, pa su zatražili od Madrida produženje državnog subvencioniranja plaća radnika na prisilnom dopustu.

Florian Hense, ekonomist u banci Berenberg, ističe kako očekuje da drugi val otpuštanja zapljusne velika gospodarstva za šest mjeseci do godinu dana, kada će biti jasnije koliko je kompanija uspjelo izdržati pandemiju, a koliko nije. Stoga očekuje da će većina država produžiti, pa i proširiti mjere državne pomoći za očuvanje radnih mjesta. „Nezaposlenost neće početi opadati prije idućeg ljeta“, zaključuje Hense.