Radnici državnih poduzeća koja će otići u stečaj mogu računati na pomoć Tranzicijskog fonda, a novac koji će dobiti za otpremnine ne smiju potrošiti već uložiti u pokretanje vlastitog posla, izjavio je srpski ministar gospodarstva Željko Sertić.

Najviši iznos otpremnine bit će oko 8000 eura, pri čemu se radnici mogu odlučiti za tri modela: ili će uzeti 200 eura po godini staža, ili do 500 eura po godini staža, ali ne više od 8000 eura, a treća je mogućnost otpremnina od šest prosječnih plaća u Srbiji. Sve to bi bilo ohrabrujuće za oko 20 tisuća radnika koji će poslije 31. svibnja dobiti otkaz, ali poduzetnici i sindikati upozoravaju da su takvi planovi potpuno nerealni.

Kozmetički saloni i pekare
U Srbiji se sada govori o 190 tvrtki koje treba privatizirati, a prvo je na redu 97 tvrtki u restrukturiranju. Krajem svibnja država će ih prestati štititi od vjerovnika, a na godinu dana zaštitu je produžena za samo 17 strateških kompanija s najvećim brojem radnika. Za 15 tvrtki bit će tražit će se kupac, dok će 65 poduzeća morati otići u stečaj. A prema navedenom Sertićevom mišljenju, radnici otpremnine trebaju "investirati u svoje zapošljavanje i zapošljavanje svojih obitelji, kako samostalno, tako i udruživanjem, kroz osnivanje novih, malih tvrtki".

Zato srpski mediji bliski vladi, kroz izjave članova Srpskog udruženja menadžera (SAM), sugeriraju da bi otpušteni radnici novi početak mogli potražiti u poljoprivrednoj proizvodnji, posebno u plastenicima, ili otvaranjem frizersko-kozmetičkih salona i pekara. Prema računici SAM-a za otvaranje frizersko-kozmetičkog salona početno ulaganje iznosi 3510 eura, a ukupni mjesečni troškovi oko 800 eura. Međutim, sindikati procjenjuju da će prosječna otpremnina iznositi samo između 3500 i 5000 eura, što takvu računicu odmah dovodi u pitanje.

"Niti najveća otpremnina od 8000 eura, nije dovoljna da državnog radnika pretvori u privatnika", kaže Dragoljub Rajić, iz Mreže za poslovnu podršku. On kaže da npr. za kupnju stroja za sječenje metala treba najmanje 15.000 eura, pa pokretanje posla na temelju najavljenih otpremnina ima smisla samo ako se više radnika udruži i nabavi opremu.

Teški uvjeti poslovanja
Milan Knežević, predsjednik Udruženja malih i srednjih poduzeća, radnicima preporučuje da nikako ne pokreću privatan posao. Najavljene otpremnine za njega su premale za bilo kakav poduzetnički poduhvat. Usto, tu su teški uvjeti poslovanja, s velikom sivom ekonomijom, nameti, skupi krediti i ostali problemi. I kako stvari u Srbiji stoje, teško da će se imalo značajniji broj otpuštenih radnika snaći u poduzetničkim vodama, čak i ako uspiju preskočiti barijeru njima nemalih početnih ulaganja.

Uostalom, nije prvi put da se onima koji će dobiti otkaz i mršave otpremnine savjetuje ulaganje u plastenike. Takva se priča poteže u Srbiji svaki put kada je na dnevnom redu gašenje proizvodnje i dijeljenje otkaza većem broju radnika, ali unatoč tome ta država još nije postala poznata po razvijenoj poljoprivrednoj proizvodnji u plastenicima.

Plastenici

Za početak 5000 eura

Posao u povrtlarstvu moguće je pokrenuti manjim sredstvima jer je potrebna mala površina zemlje, relativno malo ulaganje, a proizvode je moguće plasirati na više načina, pišu Večernje novosti. Za početak manje plasteničke proizvodnje, uz vlastitu zemlju, potrebno je oko 5000 eura. Za izgradnju manjih plastenika nužno je 1500 eura, a u njemu se mogu proizvoditi dvije kulture, kažu u Srpskom udruženju menadžera. Prema njihovoj računici, trošak za mladi krompir je 230 eura, a prinos od 2 do 2,5 tone. Uz cijenu od 80 dinara po kg to je prihod od 1500 eura.