Završiti svoj radni put u šezdestim godinama života cilj je mnogih, no sada se, ne čini realističnom, pa čak ni razumnom za mnoge ljude, piše BBC.

Sve više ima pobornika takve teze, posebice među financijašima. U ožujku je primjerice, izvršni direktor Larry Fink najavio zaposlenima da svi oni koji se nadaju mirovini u šezdesetima i to onoj – udobnoj i financijski osiguranoj – to vjerojatno neće moći ostvariti.

“Budući da globalno očekivano trajanje života raste, ‘socijalne sigurnosne mreže’ se raspadaju, a troškovi života rastu”, napisao je Fink te ustvrdio da “mirovina u dobi od 65 godina neće biti moguća za mnoge, čak i većinu, ljudi”.

“Umirovljenje je puno teže nego što je bio prije 30 godina”, napisao je Fink. “A za 30 godina to će biti još teže.”

FINANCIJE

Umirovljenici traže da se minimalna mirovina računa po broju godina radnog staža puta 20 eura

Podaci HZMO-a

Evo s koliko godina Hrvati odlaze u mirovinu, ali i koliko su dugo u mirovini

“Od 2000. do 2019. očekivani životni vijek u svijetu povećao se sa 67 godina na 73 godine. Do 2050. UN očekuje da će jedan od šest ljudi u svijetu imati 65 ili više godina. A kako stanovništvo stari, mnoge će zemlje uskoro doći do točke u kojoj više ljudi napušta radnu snagu nego što u nju ulazi: u UK-u bi ta točka mogla biti dosegnuta do 2029.; u Brazilu do 2035.; u Indiji do 2048.; a u SAD-u do 2053.”, iznosi BBC.

“Dob za odlazak u mirovinu gotovo da se ne mijenja, iako očekivano trajanje života raste”, kaže Rebecca Sear, profesorica demografije i zdravlja na Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu. Budući da su se i zdravstveno i ekonomsko okruženje dramatično promijenili, je li umirovljenje sa 65 godina potpuno nerealan cilj u modernom svijetu?

Ne samo da se ciljana dob za odlazak u mirovinu nije promijenila u skladu s modernim okolnostima, nego je također “nejasno zašto su sredine 60-ih postale ključna dob za odlazak u mirovinu”, kaže Gal Wettstein, viši ekonomist u Centru za istraživanje umirovljenja na koledžu Boston. Na neki način, to je, svojedobno, bila “gruba presuda” s namjerom da se ljude izbaci iz radne snage pred sam kraj njihovih života.

Ipak, mnogi ga vladini programi i dalje koriste kao standard.

U SAD-u je Medicare, savezni program zdravstvenog osiguranja, trenutno dostupan samo odraslim osobama u dobi od 65 godina i starijima (postoje iznimke za mlađe osobe s invaliditetom). Amerikanci stječu pravo na primanje svojih punih beneficija socijalnog osiguranja u dobi od 67 godina, otprilike u istoj dobi u kojoj građani Ujedinjenog Kraljevstva mogu tražiti svoje univerzalne državne mirovine.

Sredinom 20. stoljeća, kada su mnogi od ovih programa doneseni, očekivani životni vijek bio je znatno kraći: u Ujedinjenom Kraljevstvu, primjerice, iznosio je otprilike 66 godina za muškarce i 71 godinu za žene. “U osnovi to znači da bi (građani Ujedinjenog Kraljevstva) bi potrošili samo 8 posto ili 10 posto svog života u mirovini”, kaže Chris Parry, predavač financija na Sveučilištu Cardiff Metropolitan.

Sada, međutim, “naši životi postaju dulji, zdraviji smo dulje u kasnoj srednjoj dobi i ranoj starosti”, kaže on. “Sada ima mnogo ljudi u svojim ranim ili srednjim 80-ima koji su zdravi i uživaju u vrlo aktivnom životu – fizički i mentalno.”

Ukratko, državne stipendije nisu bile osmišljene za potporu ljudima u njihovim 80-ima i 90-ima i nisu ažurirane da bi to učinile. Politike koje su nekada bile uspostavljene za potporu umirovljenim radnicima do kraja života više nisu u skladu s modernim okolnostima.