Njemački ministar rada Hubertus Heil otvorio je javnu polemiku o ukidanju reforme tržišta rada iz 2005. koja je osnažila konkurentnost gospodarstva, ali i povećala udjel prekarnog rada i srušila podršku socijaldemokratima. Riječ je o takozvanoj Hartz IV reformi koju je proveo socijaldemokratski kancelar Gerhard Schröder.

Prijelomni trenutak
Uvođenje te reforme označilo je prijelomni trenutak u načinu kako se njemačka vlada nosi s problemom siromaštva. Reformu je predložilo povjerenstvo kojem je predsjedao Peter Hartz, nekadašnji direktor ljudskih resursa u Volkswagenu.  Suština reforme bilo je oštro rezanje iznosa naknada za nezaposlene te uvjetovanje njihove isplate aktivnim traženjem posla. Reforma je rezultirala padom stope nezaposlenosti, kako kratkotrajne, tako i dugotrajne. Međutim, kritičari tvrde kako je to rezultat činjenice da su nezaposleni prihvaćali prvi posao koji su mogli dobiti, često slabo plaćen ili na pola radnog vremena čime su i dalje ostali ovisni o socijalnoj pomoći. Hartz IV reforma imala je dva temeljna efekta na društvo.

Prvi je značajno povećanje nejednakosti. Kako je utvrdila Organizacija za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD), Njemačka je jedina članica Europske unije u kojoj je došlo do povećanja nejednakosti u plaćama od sredine 90-ih do kraja prošlog desetljeća.  Drugi je efekt jačanje pokreta za uvođenje temeljnog dohotka. Na tom tragu razmišlja i Hubertus Heil, ministar iz kvote Socijaldemokratske stranke (SPD) koji se pridružio rastućem broju njemačkih političara koji smatraju da Hartz IV treba zamijeniti drugačijim modelom. "To je neophodna polemika koju moramo pokrenuti. Želim konkretna i realistična rješenja koja su u skladu s realnošću života ljudi", izjavio je Heil za list Bild.

Njegov istup nadovezao se na ideju berlinskog gradonačelnika Michaela Müllera koji postaje sve važnija figura unutar SPD-a. Müller je pozvao na uvođenje "solidarnog temeljnog dohotka" kako bi se pomoglo dugotrajno nezaposlenim Nijemcima.  Taj bi prihod bio viši od trenutnih socijalnih naknada, ali bi bio uvjetovan sudjelovanjem u društvenom radu, poput brige za starije ili pomoći u projektima za mladež.

Prije uvođenja Hartz IV reforme naknade za dugotrajno nezaposlene isplaćivale su se po dva modela. Tko nikada nije radio dobivao je naknadu od lokalnih vlasti. Ako je prije radila, nezaposlena osoba primala je naknadu od Savezne agencije za zapošljavanje u iznosu pola nekadašnje neto plaće.  Nakon provedene reforme ova dva modela spojena su u jedan, a mjesečni iznos je pao na 345 eura na zapadu Njemačke te 331 euro na istoku. Naknada trenutno iznosi 416 eura. Njemačka broji 900.000 dugotrajno nezaposlenih, a nova koalicijska vlada kancelarke Angele Merkel obećala je uložiti dodatnih četiri milijarde eura u otvaranje 150.000 novih radnih mjesta za dugotrajno nezaposlene. 

Birači okrenuli leđa
Za njemačku ljevicu Hartz IV godinama je temeljno pitanje. Štoviše, mnogi smatraju da je činjenica da je socijaldemokratska vlada provela takvu reformu dovela do snažnog pada biračke podrške.  Na parlamentarnim izborima 2005. socijaldemokrati su osvojili 34 posto glasova, prošle godine pali su na 20,5 posto. U vremenima rekordne zaposlenosti i bujajuće ekonomije, neki smatraju Hartz IV reformu reliktom prošlosti iz vremena slabašnog ekonomskog rasta. Naravno, poslodavci takvo mišljenje ne dijele.

Udruge poslodavaca upozoravaju da bi svaka promjena prema temeljnom dohotku imala negativne posljedice na gospodarstvo. "Osnovna ideja solidarnog temeljnog dohotka nije ništa drugo nego masovno stvaranje umjetne zaposlenosti koja nema šanse u konkurentnom svijetu privatnog poduzetništva", kazao je Ingo Kramer, predsjednik udruge poslodavaca BDA, prenosi Financial Times.

"Naš sustav socijalne skrbi utemeljen je na osnovnom principu da svatko treba biti odgovoran za osiguravanje vlastite egzistencije", dodao je Kramer. Poslodavci, ali i ekonomski analitičari argumentiraju kako je Hartz IV reforma odigrala ključnu ulogu u smanjenju nezaposlenosti te podizanju konkurentnosti privatnog sektora u proteklom desetljeću, U tom kontekstu udruge poslodavaca imaju podršku s konzervativne polovice njemačke vlade. Nedavno se ministar zdravstva Jens Spahn – kojega neki vidi kao mogućeg nasljednika kancelarke Merkel – našao na udaru kritika javnosti izjavivši da Hartz IV naknade pružaju "dovoljno za život".