Japan, zemlja s 15 milijuna stanovnika i s najviše starog stanovništva na svijetu, koja je lani imala najmanji broj rođene djece u povijesti (730 tisuća), ove godine ulaže 34 milijarde dolara potpore mladim obiteljima kako bi zadržala status ekonomske sile i pokušala preokrenuti negativne demografske trendove do 2030.

Japanska vlada odlučila je učiniti sve što može, ne samo u materijalnom smislu, kako bi povećala stopu fertiliteta od samo 1,2 i stvorila društveno okruženje u kojem će se mladi Japanci u većem broju odlučivati na brak i djecu.

Nagli pad broja stanovnika
Lani je u Japanu zabilježeno manje od pola milijuna brakova, najmanje u posljednjih 90 godina, čemu doprinose i visoki troškovi života, rigidna japanska kultura rada koja ne ostavlja puno prostora za obitelji s djecom, osobito među parovima koji žele imati i karijere i djecu jer se u japanskom društvu očekuje da žena skrbi o djeci.

Japan pritišću i nikad veći troškovi skrbi za starije i tamošnja je vlada svjesna da starenje stanovništva i sve manji broj djece imaju ogromne implikacije na japansko gospodarstvo. Početkom 2023. tadašnji premijer Fumio Kishida kazao je da je Japan na rubu nemogućnosti održavanja sustava socijalne sigurnosti, suočen s dvostrukom prijetnjom pada nataliteta i sve većeg broja starijeg stanovništva.

Više od deset posto stanovništva u Japanu ima 80 ili više godina. Otkako je stupio na dužnost u listopadu, premijer Shigeru Ishiba najavio je niz novih mjera usmjerenih na potporu obiteljima i ublažavanje pritisaka na “superstaro” društvo. Prema pisanju Newsweeka, projekcije pokazuju da će Japan do 2070. doživjeti pad broja stanovnika sa 125 milijuna na samo 87 milijuna te da će udio starijih osoba u dobi od 65 i više godina porasti s 30 posto na čak 40 posto.

Podsjetimo da mala Hrvatska, koja se također ubraja u najstarije nacije svijeta, ima gotovo četvrtinu stanovništva u dobi od 65 i više godina i stopu fertiliteta od 1,46 (prosječan broj rođene djece po ženi u reproduktivnoj dobi).

Japan je počeo popuštati i s restriktivnom imigracijskom politikom, te su odlučili ublažiti stroge propise o vizama. Inače, Japan prema posljednjim podacima ima samo oko dva posto stranih radnika u svojoj populaciji, njih 2,3 milijuna, i to najviše iz Vijetnama, Kine i Filipina. Japan je inače zahvatila seksualna recesija prije nego što se taj fenomen proširio na Zapad.

Prema pisanju BBC-ja, 43 posto nevjenčanih Japanaca između 18 i 34 godine je nevino, a 64 posto Japanaca te dobi su samci. No i to ima i ekonomsku pozadinu jer neke japanske studije navode da je većina Japanaca koji nisu seksualno aktivni bez posla ili rade skraćeno i žive u manjim gradovima ili ruralnim područjima.

Unapređenje poslovanja

‘Proizvodimo vrhunska fintech rješenja, a godišnje se troše milijuni eura na printanje eRačuna’

Studija slučaja

Studija slučaja – Panvita: Zašto su strateška partnerstva ključna za finaliziranje multimilijunskih akvizicija u regiji

Za mlade do 34 godine koji ne rade puno radno vrijeme ili su nezaposleni uvriježio se izraz “freeter” pa je tako prije koju godinu za Japan Today mladi Japanac kazao: “Ja sam freeter. Zarađujem 200.000 jena mjesečno. Kad bih se oženio, to bi me lišilo života…”.

I muškarci su roditelji
Japanska vlada, svjesna slojevitosti svih problema koji su je doveli u sadašnju situaciju, odlučila je uložiti i u aplikacije za upoznavanje partnera istih interesa i hobija. Također, osim što će žene s malom djecom moći otići dva sata ranije s posla, Tokio će od travnja uvesti četverodnevni radni tjedan za više od 160 tisuća državnih službenika jer se dugi radni dani smatraju neuskladivim s roditeljstvom, osobito za žene koje se brinu da će izgubiti prilike da izgrade karijeru.

Stručnjaci upozoravaju da je nužno, osim materijalnih izdvajanja za obitelji, da muškarci više preuzimaju roditeljske dužnosti, a u Japanu samo tri posto muškaraca ide na roditeljski dopust. Nije po tom pitanju ni u Hrvatskoj bitno bolja situacija.