Ovoga će tjedna politička vrhuška Kine definirati kako će izgledati ekonomski razvoj drugog svjetskog gospodarstva po veličini do 2025. godine.

Naime, članovi Centralnog komiteta (CK) kineske Komunističke partije na čelu s predsjednikom države Xi Jinpingom započeli su plenarnu sjednicu koja će potrajati do četvrtka, a na kojoj će se definirati ciljevi ekonomske i socijalne politike u idućem petogodišnjem razdoblju.

Nekoliko ključnih tema

Ovaj plenum peti je sastanak Centralnog komiteta od partijskog kongresa 2017. godine. Konačni nacrt nove petoljetke odobrit će i objaviti parlament, odnosno Nacionalni narodni kongres, tijekom redovne godišnje sjednice iduće godine.

Prema navodima Reutersa, nekoliko je ključnih tema kojima će se baviti ovogodišnji plenum CK. Možda i najvažnije jest pitanje koliko će kinesko gospodarstvo u idućim godinama rasti. Ove godine Kina će biti jedna od rijetkih država koje će ostvariti pozitivan gospodarski rast.

Međutim, valja podsjetiti kako je vlada u Pekingu za ovu godinu odustala od cilja godišnje stope ekonomskog rasta zbog nesigurnosti izazvane COVID-19 krizom. Inače, to je prvi put od 2002. da kineska vlada nije objavila koliki rast BDP-a očekuje.

Kako sada stvari stoje, gospodarstvo najvjerojatnije neće uspjeti ostvariti postavljeni cilj prosječnog godišnjeg rasta od 6,5 posto između 2016. i 2020. Stoga analitičari iščekuju hoće li kinesko rukovodstvo postaviti labaviji okvir dinamike rasta gospodarstva do 2025., a možda ga i uopće neće definirati, kako bi povećali mogućnosti fleksibilnijeg odgovora ekonomske politike na nove izazove.

U tom kontekstu ekonomisti žele vidjeti kako će CK implementirati Xijevu ideju o strategiji „dualne cirkulacije“. Tu je strategiju Xi prvi puta spomenuo u svibnju, a njezina je temeljna ideja da se Kina u idućoj fazi ekonomskog razvoja isključivo oslanja na „domaću cirkulaciju“.

Radi se o unutarnjem krugu proizvodnje, distribucije i potrošnje, podržanom domaćim tehnološkim inovacijama. Ovaj unutarnji krug treba biti potaknut vanjskim resursima kroz „međunarodnu cirlulaciju“, zamislio je Xi.

Za realizaciju ove ideje biti će potrebne nove mjere poticanja domaće potražnje, očekuju analitičari. Da bi više pokretala rast BDP-a, osobna potrošnja mora se proširiti kako bi uključila kupnju robe i usluga s višom dodanom vrijednošću, osim automobila, hrane i odjeće.

Ključ poticanja potrošnje jest u višem prihoda kućanstava, koji pak ovisi o otvaranju bolje plaćenih radnih mjesta, posebice u tehnološkom i financijskom sektoru.

Očekuje se da će u tom pravcu Kina pokrenuti reformu dodatne liberalizacije zakona o prebivalištu kako bi se olakšalo kretanje ruralnog stanovništva prema gradovima.

Time bi se premostio nedostatak radne snage u stotinama kineskih gradova koji su u različitim fazama razvoja novih industrija te potaknula osobna potrošnja smanjivanjem razlike u prihodima ruralnog i urbanog stanovništva.

Proširenje uloge burzi

Zemljišna reforma također bi trebala omogućiti farmerima dobivanje većeg udjela prilikom prodaje zemljišta, što bi trebalo ubrzati urbanizaciju. U financijskom sektoru očekuje se dodatna liberalizacija kamatnih stopa i proširenje uloge tržišta kapitala.

Time bi se trebali riješiti problemi u alokaciji kredita jer velike državne banke najveći dio novca plasiraju državnim poduzećima, dok privatne kompanije često dobivaju tek „mrvice“. Ekonomisti prognoziraju i da će partijsko rukovodstvo predstaviti i nove mjere za poticanje tehnoloških inovacija, ključnih u usponu Kine u globalnom proizvodnom lancu i poboljšanju samodostatnosti u ključnim tehnologijama.

Taj je cilj osobito važan nakon što je SAD presjekao kineskim kompanijama poput Huaweija pristup zapadnoj tehnologiji. U tom kontekstu valja očekivati političku podršku za visokotehnološke industrije, poput razvoja procesora, 5G telekomunikacijske opreme te umjetne inteligencije.

Jedno od važnih pitanja jest i mirovinska politika. Na prijašnjem plenumu u listopadu 2015. partija je najavila da će ukinuti politiku „jednog djeteta“ koja je bila na snazi nekoliko desetljeća.

Vlada je 2013. objavila da će do 2020. dob za odlazak u mirovinu biti podignuta, a taj je cilj uključen i u plan ministarstva ljudskih resursa i socijalne politike za razdoblje 2016.-2020. Međutim, po tom pitanju i dalje nema promjena. Kineskinje u mirovinu odlaze sa 55, a Kinezi sa 60 godina.