Približavanjem jeseni ponovno je u fokus stavljena opskrba plinom prema Europi te dodatna smanjenja i prekidi isporuke od strane Rusije. Obustava opskrbe ruskim plinom, dugotrajni sušni period te problemi oko pronalaska novih dobavljača dramatično utječu na cijene energije u Europi.
U prilog tome ne ide ni činjenica da je OPEC dogovorio smanjenje proizvodnje nafte, prvo takvo od početka pandemije budući da očekuje usporavanje ekonomskih aktivnosti u nadolazećem periodu.
Skočit će deficiti
Zbog svega navedenoga, nestašice plina i cijene električne energije koje ruše nove rekorde mogle bi gurnuti Europu u recesiju te uzrokovati kolapse u trgovanju električnom energijom. Kako bi se smanjio utjecaj na životni standard građana, većina vlada u EU osmišljava načine kako da olakša život građanima kroz ograničavanje cijena energenata ili osnovnih prehrambenih namirnica.
Treba reći da ako će cijene energenata i dalje biti visoke, ograničavanje cijena značajno će povećati deficite država i nastaviti pritisak na njihove valute.
Iako se kontinurano spominje recesija i usporavanje, tržište rada u Americi povjesno gledano i dalje je vrlo snažno. Nakon objave da je u kolovozu dodano novih 315.000 radnih mjesta, a nezaposlenost porasla sa 3,5% na 3,7%, sve ponovno sugerira kako će FED nastaviti s podizanjem kamatnih stopa. Od sredine kolovoza do sredine rujna dionički indeksi u Americi izgubili su na vrijednosti, a poglavito tehološki sektor.
Nasdaq je izgubio 7,3%, a od početka godine 22%, dok je Dow Jones umanjio svoju vrijednost za 4,7% odnosno 11% od početka godine. Europski indeksi također su bili pod pritiskom. Njemački DAX je izgubio 3,3%, a od početka godine 16%, dok je francuski CAC40 umanjio svoju vrijednost za 4%, odnosno 12%.
Osim sveprisutne inflacije, investitore sve više zabrinjava i usporavanje kineske ekonomije, a posebno tržišta nekretnina. Tržište nekretnina u padu je 11. mjesec zaredom, a njihove najveće građevinske tvrtke bilježe pad profita ili imaju velikih problema s otplatama dugova.
ZSE zadržao vrijednosti
Regionalna tržišta obilježila su objave rezultata slovenskih kompanije i daljnji pad likvidnosti povezan ponajviše s manjom aktivnošću institucionalnih ulagatelja te općenito nedostatkom novih atraktivnih izdanja na burzama koja bi privukla male i nove ulagače. U prvih šest mjeseci vidjeli smo kod slovenskih kompanija blago pogoršavanje u poslovanju, iako je većina i dalje ostvarila rast prihoda.
Inflacija i rat u Ukrajini na neke kompanije je utjecala više, a na neke nešto manje. Snažna rublja utjecala je na Krkine marže, dok je državno reguliranje cijena goriva značajno utjecalo na profitabilnost i dobit Petrola. Sve to rezultiralo je padom vrijednosti SBITOP indeksa u zadnjih mjesec dana za čak 8% (od početka godine -14%).
Za Zagrebačku burzu možemo reći kako je gotovo zadržala svoje vrijednosti (CROBEX -0,69% od sredine kolovoza) te se očekuju prvi pozitivni signali nakon još jedne uspješne turističke sezone. Od početka godine CROBEX je izgubio na vrijednosti samo 4%.
Ljestvicu najtrgovanijih dionica i dalje predvodi HT čija je cijena porasla za više od 5% u proteklom mjesecu, dok su turističke kompanije poput Valamara, Arenaturista i Plave lagune izgubile na vrijednosti za otprilike 1 do 2% iako su pokazale bolje predsezonske rezultate.
* Brokeri InterCapitala
