Mađarski premijer Viktor Orban počeo je napuštati dosadašnju prorusku retoriku po kojoj je bio poznat u Bruxellesu što analitičari tumače isključivo predizbornim taktiziranjem.
Kako navodi Financial Times, tijekom desetljeća na vlasti Orban je promovirao politiku “otvaranja prema istoku” kroz bliske ekonomske i političke veze s Rusijom.
Istovremeno je vlada u Budimpešti postavila prepreku ukrajinskim ambicijama uključivanja u NATO savez i Europsku uniju zbog spora s Kijevom oko prava mađarske nacionalne manjine.
Taktički potez
Međutim, pokretanjem ruske agresije na Ukrajinu krajem veljače, Orban je počeo okretati leđa Moskvi i pokazivati solidarnost s Ukrajinom. Po mišljenju mađarskih političkih analitičara i oporbenih političara, radi se o taktičkom potezu jer je Orban shvatio da je sukob u Ukrajini učinio njegovu političku poziciju mnogo ranjivijom.
Doduše, mnoštvo simpatizera vladajuće stranke Fidesz mnogo je spokojnije u vezi ukrajinske krize nego sam Orban. “Fidesz se do sada nije suočio s tako teškom situacijom tijekom kampanje.
Oni sada imaju identitetski problem koji je veliki rizik za njih”, ocjenjuje politički analitičar Robert Laszlo iz budimpeštanskog think-tanka Political Capital.
Posljednje predizborne ankete uoči parlamentarnih izbora 3. travnja pokazuju da Fidesz ima vrlo malu prednost u odnosu na oporbu koja na izbore izlazi ujedinjena oko jednog kandidata za premijera, Petera Marki-Zayja.
Neke ankete pokazuju kako Fideszova prednost opada, a druge da raste. No, za sada je čak četvrtina birača neodlučna. Prema studiji instituta Tarki iz 2019. godine, javno mišljenje Mađara prema Rusiji značajno se pozitivno promijenilo u vrijeme Orbanove vlasti.
Štoviše, podrška Moskvi među Mađarima dosegla je najviše razine od pada komunizma. No, prošlotjedna anketa Euronewsa pokazala je kako 60 posto ispitanika smatra da se zemlja previše približila Rusiji i to je sada sprečava u davanju podrške Ukrajini.
Politički analitičari ocjenjuju kako je unatoč Fideszovoj (Orbanovoj) politici u posljednjih 10-ak godina dobar dio starijih građana Mađarske – koji se još živo sjećaju života u komunističkom režimu pod paskom Sovjetskog Saveza – vrlo osjetljiv na prijetnje s istoka.
Tijekom nedavnog prosvjeda u Budimpešti, umirovljenik Albert Kovacs ističe kako je do sada glasovao za Orbana, ali ga je njegovo zbližavanje s Putinom oduvijek nerviralo.
“Sada je pravo vrijeme za okončanje te ljubavi. Većinu života proživio sam pod ruskim utjecajem i tamo se ne vraćam”, kaže taj umirovljenik.
‘Putinova pudlica’
Oporba pokušava kapitalizirati dosadašnje veze mađarske politike s Rusijom. Peter Marki-Zay nazvao je Orbana “Putinom pudlicom” te zagovarao ambivaletniji stav prema Europskoj uniji, nakon godina zaoštrenih odnosa na liniji Budimpešta-Bruxelles.
Iako mađarski premijer sada zagovara brzo primanje Ukrajine u EU te međunarodne sankcije protiv Rusije, tvrdi i da će braniti sporazum o isporuci jeftinog plina “dokle god je premijer”. K tome, i dalje se protivi slanju vojne pomoći Ukrajini preko mađarskog teritorija.
Čak i nakon ruske invazije Orban i dalje brani Paks 2, projekt izgradnje nuklearne elektrane vrijedan 12,5 milijardi eura u suradnji s ruskom državnom kompanijom Rosatom.
Europski parlament prošloga je tjedna izglasao rezoluciju kojom se članicama Europske unije zabranjuje suradnja s Rosatomom što bi u suštini mogao biti smrtni udarac projektu mađarske nuklearke. Neovisni politički analitičar Gabor Torok ističe kako se rat u Ukrajini pretvorio u glavobolju za Fidesz.
“Po prvi puta Fideszovi glasači su podijeljeni oko ključnog pitanja”, ističe Torok. Dodaje kako će Orbanu biti teško održavati ravnotežu između politike koje nalaže članstvo u NATO-u i EU te prijateljskih veza s Moskvom. Međutim, čelnik mađarske vlade još nije stjeran u politički kut, smatraju analitičari.
Naime, njegov novi narativ u kojem odbijanje transfera oružja mađarskim teritorijem te protivljenje primanju Ukrajine u NATO opravdava miroljubivim razlozima pada na plodno tlo među dijelom birača. Naime, dvije trećine Mađara želi da zemlja ostane izvan sukoba, pokazuje anketa Euronewsa.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu