Pomalo u sjeni svjetskoga praćenja obračuna turskoga predsjednika sa svima koji misle da su pučisti, te odluci MOO-a da ruskim sportašima, unatoč skandalu s dopingom, dopusti nastup na Olimpijskim igrama u Riju od idućega tjedna, protekao je sastanak potpredsjednika ruske i turske vlade, Arkadija Dvorkoviča i Mehmeda Şimşeka.  

Na dnevnom redu bio je Tuski tok, tj. ponovni razgovori oko projekta plinovoda koj bi iz Rusije preko Crnoga mora do Male Azije trebao godišnje isporučivati 63 milijardi prostornih metara plina za Grčku, Bugarsku i dalje, od čega bi si Turska uzela 16 milijardi. Podsjetimo, taj su velebni projekt krajem 2014. godine dogovorili predsjednici Vladimir Putin i Recep Tayyip Erdogan, kao zamjenu za Južni tok (od Rusije direktno prema Bugarskoj i Grčkoj i dalje na zapad), od kojega je Europska unija bila digla ruke. 

Isprika je upalila
Ruska državna naftna tvrtka Gazprom započela je graditi prvu od četiri planirane cijevi, no onda je zapelo zbog pogoršanja tursko-ruskih odnosa vezano i uz tursko rušenje ruskoga zrakoplova na antiterorističkom zadatku u Siriji lani u studenom. "Pitanje je razmotreno i bit će još sastanaka, turska strana je potvrdila da je otvorena za obnovu dijaloga", kazao je Dvorkovič i time potvrdio i zatopljenje odnosa dviju velikih, potaknuto još lipanjskom Erdoganovom isprikom Putinu zbog rušenja aviona.

I turski ministar gospodarstva Nihat Zejbekči je, piše Ruski vjesnik, kazao da će pregovori s Rusijom oko plinovoda biti nastavljeni, jer "razdoblje sukoba nije utjecalo na ovaj projekt". I predstavnici Gazproma odmah su ocijenili da je Turski tok spreman za projektno financiranje i rad na terenu. Još valja osnovati posebnu radnu skupinu na razini dvaju ministarstava energetike i plinovod će se krenuti provoditi. Putin i Erdogan zasigurno će i na sastanku u Sankt Petersburgu 9. kolovoza dati svoj politički "amen".

Ukidanje embarga
Zeleno svjetlo za nastavak pripreme projekta dobila je, inače, i gradnja nuklearne elektrane Akkuyu na jugu Turske, iza koje s 93% kapitala stoji ruski Rosatom, a glavni kupac struje bila bi turska državna tvrtka za elektrodistribuciju. Svojevrsno pomirenje s Rusima uz plin Turcima vraća i korist u prehrambenom sektoru, jer ruska veterinarska i fitosanitarna inspektorska služba Rosijskonadzor razmatra mogućnost ukidanja restrikcija spram uvoza turskih proizvoda, čuje se iz izvora bliskih toj inspekciji.

Rusija je, znamo, također kao odgovor na tursko rušenje svog borbenog lovca, u proljeće uvela sankcije na dopremu turskih proizvoda, uglavnom poljoprivrednih (papar, salata, tikve, rajčice, šipak, patlidžan…) što je izvoz turske hrane smanjilo za 75% i uzgajivače bacilo u očaj. Sankcije bi trebale pasti do kraja godine, o tome se izjasnio i ministar Zejbekči. "Mislim da će se sve normalizirati u zadnjem kvartalu i da će se izvoz hrane oporaviti, i to brže nego turizam, ugrožen zbog blizine terorističkih žarišta", kazao je turski ministar.

Usluge i investicije
Rusi, uz oslobađanje prometa turskih proizvoda, od druge strane traže isto, da vlasti u Ankari porazgovaraju s ruskim tvrtkama koje žele izvoziti svoju robu, pogotovo meso, perad i mliječne prerađevine. Turska i Rusija su, dodajmo, pred potpisivanjem sporazuma o slobodnoj trgovini, u području usluga i investicija.

Ruski ministar za gospodarski razvoj Aleksej Uljukajev kazao je da bi sporazum mogao biti potpisan nagodinu. "Pitanje roba koje bi mogla biti predmet sporazuma ostaje otvoreno. Ovo je drugo pitanje će se raspravljati, ali to ne bi trebao biti problem. Carinska unija s Europskom unijom je jedna stvar, a sporazum o slobodnoj trgovini s Rusijom potpuno druga. Mogu reći da je naš cilj uključiti i poljoprivredne proizvode u razgovore o sporazumu", naglasio je turski ministar gospodarstva Zejbekči.