Taj izvještaj svake godine zajednički pripremaju konfederacija direktnih poljoprivrednika Coldiretti, istraživački institut Eurispes, kao i Opservatorij organiziranog kriminala u poljoprivredi i prehrambenom sustavu.

Prema novom izvještaju, piše Agrobiz, agromafija je trenutačno najprofitniji i najbrže rastući segment organiziranog kriminala u Italiji, a u jako je oštroj konkurenciji raznovrsnih talijanskih mafija, kao i dugo ukorijenjenih inozemnih mafija (poput ruske, kineske, ali i "multietničke" balkanske mafije).

Istraživači tvrde kako je opseg tog kriminalnog biznisa veliki, jer nisu uspjeli pratiti financijske operacije u „off shore“ segmentu, gdje su uplate u cjelini obavljane izvan Italije. Ispod radara je ostalo i „pranje“ kriminalno stečenog novca investiranjem u inozemne fondove, potom legalno slanje gotovine kroz „money transfer“ (skuplji način, no ipak jeftiniji od oporezivanja) itd. 

Poznatih talijanskih poljoprivrednih proizvoda ima toliko puno da se kriminalna udruženja, a ponekad i pojedini klanovi, bave samo određenim proizvodima, prenose talijanski mediji .

Agromafijaškim biznisom se bave vodeći klanovi klasičnih mafija: tako klan Piromalli drži razgranatu ilegalnu trgovinu mesom, Mateo Mesina Denaro (trenutni „šef šefova“ Cose Nostre) operira na tržištu maslinovog ulja, kasaleški klan distribuira Mozzarellu, porodica Rina (Cosa Nostra iz Corleonea) predvodi zelenu mafiju voća i povrća.

Klanovi, tvrde iz udruženja Coldiretti kontroliraju tržište tako da primjerice utvrđuju cijene otkupa, drže monopol na prijevoz i distribuciji, kontroliraju lance supermarketa, prednjače i u izvozu različitih lažnih talijanskih prehrambenih proizvoda. Najjače uporište su im restorani, pa se procjenjuje kako mafija posjeduje više od 5.000 ugostiteljskih objekata, uglavnom u Rimu i Milanu.

Zarađuju i na ilegalnoj ispaši, krađom usjeva, falsificiranjem (klasičan je primjer ubacivanje klorofila u ulje da bi se napravilo „ekstradjevičansko“ ulje), podvaljivanjem nekvalitetnih sastojaka umjesto kvalitetnih (npr. uvoznim maslinama umjesto domaćim), ucjenama i reketom, ali i klasičnim kriminalnim radnjama među kojima prednjače krađe traktora, kombajna i onih poljoprivrednih strojeva, pa i nafte, bakra, kao i gotovih proizvoda (od limuna, lješnjaka, ulja i vina). Krađe velikih razmjera (cijelih pošiljki ulja ili voća, ili čak cijelih stada goveda) uništavaju konkurenciju, prvo male i srednje proizvođače, a potom i velike.

U izvještaju od prošle godine objavljeno je primjerice kako su organizirane kriminalne grupe iskoristile dugotrajnu ekonomsku krizu da preuzmu kontrolu nad poljoprivrednim zemljištem i kompanijama, objavila je u veljači prošle godine agencija Reuters. Osim što zarađuje ogroman profit, talijanska mafija navodno nanosi i ogromnu štetu imidžu talijanske hrane u svijetu, te dovode u opasnost zdravlje potrošača i životne sredine. Uz to guše poslovanje i tkivo poštenih tvrtki koje su ugrožene kriminalnim radnjama, stoji u studiji.