Nužne su dodatne mjere fokusirane na jačanje potražnje, s obzirom na pojačani strah od deflacije, poručio je glavni tajnik Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) Angel Gurria.
U intervjuu za Bloomberg televiziju Gurria je u utorak podsjetio na prognoze da će svjetsko gospodarstvo ove godine porasti tri posto.
Iako se u OECD-u ne očekuje pad aktivnosti na globalnoj razini, stanje će i dalje biti teško, upozorio je čelnik te međunarodne organizacije.
Dužnosnici su iscrpili asortiman brzopoteznih rješenja za probleme s kojima se suočava globalno gospodarstvo i sada moraju početi razmišljati srednjoročno i dugoročno na osnovi ključnih čimbenika, poručio je Gurria.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Nedavno je slovenski ekonomist Bogomir Kovač u Mladini naslovio kolumnu „Onaj idealist“. Taj idealist na koga se poziva Kovač je Keyns! Kovač upozorava kako je i Friedman 1966 godine priznao kako „upotrebljava Keynesov misaoni aparat ali ne i njegove ideje i mjere“!!! Što je struktura tog misaonog aparata:
1. krize nisu slučajne, one su posljedica političke deregulacije i neuspješne samoregulacije tržišta;
2. Novac i dug onemogućavaju normalno djelovanje tržišta, avanturizam špekulanata dovodi do napuhavanja balona i kriznih pucanja, jer velik broj dužnika ne može a vjerovnici ne žele trošiti.
3. Trebamo ekonomiku potraživanja, kao temelj svih promjena. Ekonomija potraživanja je temelj svih promjena koju ne može nadomjestiti niti profitni motiv, niti motiv ponude i konkurencije odozdo(Hayek) niti veličanstveni vodič kamata i tečajeva monetarnih vlasti i banaka odozgo (Frideman). Trebamo prije svega politiku trošenja, privatnika i države.
U zaključku Kovač kaže kako je sadašnja kriza „vrijeme povratka, manje samom Keynsu, više keynesianskom pristupu….zato što su oportuni troškovi keynesianizma niži od drugih konkurentnih teorija. Zaključak je na dlanu, za razvojni proboj iz sadašnje krize su Fridman i Hayek puno manje upotrebljivi nego što je to Keyns, ako ostanemo kod svete trojke“!!!!
No, zna li sudbena vlast za ovo??????? Što o tome misli ministarstvo pravosuđa????
Uključite se u raspravu