Izvanredni polugodišnji rezultati švedskih kompanija pokazuju da se tamošnji liberalni model suzbijanja zaraze koronavirusom – po mnogima kontroverzan – pokazao kao mudar izbor, gledano s ekonomskog stajališta.

Kako navodi Financial Times, sezona objave financijskih izvješća pokazuje da su švedske kompanije u prvom dijelu godine poslovale daleko bolje od očekivanja analitičara. I to u svim sektorima.

Ograničeni utjecaj pandemije

Od proizvođača telekomunikacijske opreme Ericsson, preko proizvođača kućanskih aparata Electrolux do banke Handelsbanken, švedski korporativni sektor značajno je nadmašio očekivanja o profitabilnosti.

Primjerice, Ericsson je u kvartalnom izvješću objavio kako je pandemija imala ograničeni utjecaj na operativnu dobit i novčani tok.

Taj je telekomunikacijski div za drugo tromjesečje objavio prodajne prihode od 55,6 milijardi kruna – jedan posto više nego lani – te neto dobit od 2,6 milijardi kruna, nasuprot 1,8 milijardi kruna u istom lanjskom razdoblju. Drugim riječima, Ericssonova dobit skočila je 40 posto.

„Nikada nisam vidio tako velik udjel kompanija koji su objavile višu dobit od očekivanja. To je slučaj kod gotovo svake kompanije“, tvrdi Esbjorn Lundewall, glavni analitičar dioničkog tržišta u banci SEB. Iznenađujuće dobri rezultati poslovanja švedskih kompanija daju povoda za polemiku koliko je to plod kontroverznog švedskog pristupa suzbijanju širenja koronavirusa.

Podsjetimo, za razliku od ostatka Europe i svijeta, švedska vlada nije zatvarala gospodarske aktivnosti već je pozvala građane da se drže epidemioloških mjera zaštite i distanciranja. Javnozdravstveni eksperiment na sjeveru Europe podijelio je svjetsku javnost: neki su ga osuđivali, a neki hvalili.

Prema podacima Reutersa, Švedska za sada bilježi 79.395 zaraženih i 5700 preminulih. Za usporedbu, susjedna Norveška ima 9117 oboljelih te 255 umrlih. Iako je stopa umrlih u Švedskoj znatno viša nego u ostalim skandinavskim državama, mortalitet je niži nego u državama koje su primjenjivale stroge mjere izolacije, poput Velike Britanije, Francuske, Španjolske i Belgije.

„Zadržavanjem otvorenosti društva, otvorenih škola, ne znači da nismo bili pogođeni. Ali to znači da građani nisu iznenada morali ostati doma. To je nesumnjivo pomoglo kompanijama“, smatra Alrik Danielson, izvršni direktor čuvenog proizvođača kugličnih ležajeva SKF.

U poslovnim prostorima te kompanije radilo se tijekom cijele krize, a SKF je preporučio zaposlenima da ne dolaze na posao ako primijete simptome bolesti COVID-19.

U drugom se kvartalu operativna dobit SKF-a prepolovila u odnosu na isto lanjsko razdoblje, ali je za 30 posto više od očekivanja analitičara. Slična je situacija i s predviđanjima utjecaja na ukupno gospodarstvo.

Ekonomski analitičari ocjenjuju da će švedski BDP ove godine pasti između 5 i 6 posto, slično kao i norveško i dansko gospodarstvo. No, to je znatno bolje nego u Italiji i Francuskoj.

Prelijevanje u pozitivan efekt

Jens Henriksson, izvršni direktor najstarije banke u zemlji, Swedbank koja je za 40 posto nadmašila očekivanja analitičara o dobiti, smatra da nema jednoznačnog odgovora je li gospodarstvo dobilo poticaj od jedinstvenog švedskog epidemiološkog modela.

„Nismo bili zaključani i to se prelilo u pozitivan efekt“, ističe Henriksson. Dodaje da su velike kompanije, koje su na početku krize u ožujku požurile po kredite za obrtna sredstva, počele otplaćivati zajmove dok manje kompanije nisu posuđivale koliko su se bankari nadali.

Analitičari smatraju da su švedske kompanije usmjerene na domaće tržište profitirale od liberalnog pristupa epidemiološkim mjerama. No, kompanije koje čine veliki švedski izvozni sektor bile su izložene smanjenoj inozemnoj potražnji, pa su morale pronaći druga rješenja, poput rezanja troškova poslovanja.