Klimatska kriza, među brojnim drugim, najozbiljnija je kriza s kojom je svijet suočen, kazao je u srijedu danski veleposlanik Ole Frijs-Madsen uoči projekcije filma „70/30“ i otvaranja izložbe Green Together kojom se obilježava 30 godina diplomatskih odnosa Hrvatske i Danske.

Ole Frijs-Madsen istaknuo je da je skandinavska zemlja veoma ambiciozna glede klimatskih ciljeva, što dokazuje Zakon o klimi koji je danski parlament usvojio u prosincu 2019. i čiji je cilj smanjiti emisiju ugljičnog dioksida za 70 posto do 2030.

Putokaz liderima

Ostvarenja Zelenog plana EU-a nema bez poticanja tranzicije u ostatku svijeta

Taj je cilj u fokusu dokumentarnog filma „70/30“ autorice Phie Ambo koji prati proces pregovora između danske vlade, opozicije i aktivističkih udruga.

„Želim skrenuti pozornost na najozbiljniju krizu među brojnim krizama s kojima se danas suočavamo uključujući i one s energentima i cijenama hrane. Na Grenlandu je prosječna temperatura u proteklom desetljeću narasla tri puta više nego u ostatku svijeta što pokazuje koliko se brzo led topi“, izjavio je Frijs-Madsen uoči projekcije filma.

Ravnatelj Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske i posebni savjetnik predsjednika za klimu Julije Domac kazao je da se izazovi koje donosi 21. stoljeće, kao što je klimatska kriza, mogu rješavati samo zajedničkim snagama.

Zbog toga naziv izložbe koja će sutra biti otvorena u Poglavarstvu Grada Zagreba glasi „Green Together“.

Domac dodaje da i Hrvatska mora krenuti u provedbu zelene tranzicije ukoliko želi biti bogata i uspješna zemlje.

„Danska ove stvari ne radi zato što je bogata. Upravo naprotiv, ona je bogata zato jer promišlja zeleno i jer koristi vlastite resurse i izvore energije“, naglasio je.

Izložba Green Together sastoji se od 50 održivih drvenih panela koji prikazuju hrvatska i danska zelena rješenja.

Paneli prezentiraju vrlo konkretna rješenja, primjerice put prema cirkularnoj ekonomiji, održivo urbano planiranje, najmodernije pogone za pretvaranje otpada u energiju, pročišćavanje otpadnih voda i korištenje sakupljenog otpada u poljoprivredi, energiju vjetra, visoko učinkovito recikliranje, zelenu mobilnost te pametnu gradnju biciklističke mreže u gradovima.