Prodaja PayPala eBayu 2002. godine za 1,5 milijardi dolara označila je prekretnicu u Muskovoj karijeri – trenutak kada je taj osebujni poduzetnik mogao početi ostvarivati svoje najambicioznije snove. Kao najveći dioničar s 11,7 posto udjela stekao je oko 176 milijuna dolara. “Novac me nikad nije privlačio. On je alat za ostvarivanje velikih ideja”, izjavio je tada. Očekivano, odmah je krenuo u realizaciju svojih ambicioznih planova, svjesno preuzimajući rizik osobnog bankrota.

Njegove dvije najveće vizije pretvorile su se u stvarnost kroz projekte SpaceX i Tesla Motors. U vrijeme kad je Musk najavio proizvodnju električnih automobila, detroitski proizvođači još su se podsmjehivali konceptu hibrida. Tradicionalna automobilska industrija smatrala je električna vozila igračkama za ekološke entuzijaste. No Musk je 2004. uložio 6,5 milijuna dolara u mali startup Tesla Motors i preuzeo poziciju predsjednika upravnog odbora.

“U Tesli nije dovoljno napraviti električni automobil koji je ekološki prihvatljiv – mora biti najbolji automobil”, objasnio je Musk svoju filozofiju.

Luksuz i održivost

Taj se pristup pokazao ključnim za uspjeh tvrtke. Model S, predstavljen 2012., u prvoj je godini prodan u 2650 primjeraka samo u SAD-u. Postao je prvi električni automobil s prestižnom titulom Automobila godine časopisa Motor Trend. Do 2021. Tesla je dosegnula nevjerojatan uspjeh postavši jedna od rijetkih kompanija koja je premašila tržišnu vrijednost od jednog bilijuna dolara. Taj uspjeh Tesle transformirao je globalnu percepciju električnih automobila, koji su postali sinonim za luksuz, performanse i održivost.

SpaceX je pokrenuo 2002. s još ambicioznijim ciljem – drastičnim smanjenjem troškova svemirskih letova. Njegova najava o izgradnji raketa za višekratnu upotrebu izazvala je nevjericu u zrakoplovnoj industriji. Etablirani divovi poput Boeinga i Lockheed Martina nisu ga smatrali ozbiljnom prijetnjom.

“Govorili su mi da je nemoguće napraviti raketu za ponovno korištenje. No fizika to ne brani, što znači da je moguće. Samo treba riješiti inženjerske izazove”, tvrdio je Musk.

Dok je tradicionalno lansiranje koštalo oko 200 milijuna dolara, SpaceX je to uspio smanjiti na približno 67 milijuna dolara. Od 2010. kompanija je ostvarila više od 200 uspješnih lansiranja Falcon 9 rakete. Bitan uspjeh došao je 22. svibnja 2012., kada je SpaceX-ov Dragon postao prvi privatni svemirski brod koji je posjetio Međunarodnu svemirsku postaju.

Osim tehničkih dostignuća, SpaceX je razvio modele poslovanja koji su privukli privatne investitore i vlade diljem svijeta. Kompanija je omogućila lansiranja po nižim cijenama i s većom fleksibilnošću, što je privuklo klijente poput NASA-e, Europske svemirske agencije i raznih telekomunikacijskih kompanija. Muskova odlučnost da postigne neovisnost u proizvodnji raketnih komponenti dodatno je smanjila troškove. Time je otvorio vrata privatnim ulaganjima u svemirsku industriju, što je prije bilo nezamislivo.

Razdoblje između 2006. i 2008. stavilo je na test Muskovu odlučnost. Tesla je kasnila s isporukama svojeg prvog modela, Roadstera, zbog brojnih proizvodnih problema i prekoračenja troškova. U isto vrijeme, SpaceX je doživio tri uzastopna neuspješna lansiranja rakete Falcon 1. “Uložio sam posljednji novac koji sam imao, svojih zadnjih 40 milijuna dolara. Živio sam od pozajmica prijatelja”, priznaje Musk. “Tijekom 2008. morao sam donijeti najtežu odluku – hoću li preostali novac uložiti u Teslu ili SpaceX. Odlučio sam ga podijeliti između obje tvrtke, znajući da ako jedna propadne, vjerojatno će i druga.”

Zajam Ministarstva energetike

Prekretnica se dogodila 23. prosinca 2008. kada je SpaceX uspješno lansirao Falcon 1 i postao prva privatna tvrtka koja je dosegnula orbitu. NASA je prepoznala potencijal i potpisala ugovor vrijedan 1,6 milijardi dolara za 12 letova opskrbe Međunarodne svemirske postaje. Dodatno olakšanje stiglo je 2009. kada je američko Ministarstvo energetike odobrilo Tesli zajam od 465 milijuna dolara, što je osiguralo opstanak obje kompanije.

Muskov revolucionarni pristup inovacijama često se protivi ustaljenim industrijskim praksama. U Tesli inzistira na potpunoj vertikalnoj integraciji – od proizvodnje baterija do prodajnih salona, sve je pod kontrolom tvrtke. Gigafactory u Nevadi, s površinom od 5,3 milijuna četvornih stopa i investicijom većom od 5 milijardi dolara, postala je jedna od najvećih zgrada na svijetu.

Tijekom proizvodne krize Modela 3 u 2018., tvornica je dosegnula impresivnu proizvodnju od 53.239 vozila u jednom tromjesečju. Osim toga, Tesla je kontinuirano ulagala u razvoj tehnologija poput autonomne vožnje, što je dodatno učvrstilo njezin položaj predvodnika u automobilskoj industriji.

SpaceX primjenjuje sličan pristup te proizvodi većinu komponenti interno. Njihov sustav za ponovno korištenje raketa promijenio je industriju iz temelja jer su prva uspješna vertikalna slijetanja raketa pokazala da je moguće značajno smanjiti troškove pristupa svemiru. Do 2023. SpaceX je započeo rad na Starshipu, potpuno višekratnoj raketi dizajniranoj za misije na Mjesec, Mars i dalje. Starship je ključan dio Muskovih planova za međuplanetarnu civilizaciju.

Starship nije samo tehnološki napredan nego i logistički ključan za planove kolonizacije Marsa. Ova raketa omogućuje transport tereta i ljudske posade s dosad neviđenom ekonomičnošću. Planirano je da prve misije Starshipa dopreme opremu za istraživanje i gradnju baza, uključujući sustave za proizvodnju kisika i goriva korištenjem marsovskih resursa. SpaceX je već testirao prototipove koji mogu izdržati višestruka lansiranja, čime se dodatno smanjuju troškovi misija.

Muskov plan o Marsu kao rezervnom domu za ljudsku civilizaciju ključan je dio njegove motivacije. Prema njemu, Zemlja bi uslijed prirodnih katastrofa ili ljudskih pogrešaka mogla postati nepogodna za život. Mars, sa svojim ledenim polovima, dnevnim ciklusom sličnim Zemljinu i potencijalom za prilagodbu uvjetima na Zemlji, predstavlja najizgledniji izbor za novu ljudsku koloniju.

Njegova vizija uključuje robotske misije za postavljanje temelja, transport opreme za proizvodnju vode, kisika i goriva te korištenje lokalnih resursa za osiguranje održivosti. Osim tehničkih izazova, Musk često ističe i nužnost stvaranja “planeta B” kao oblika osiguranja za opstanak ljudske vrste.

Starlink je također ključan projekt za financiranje tih planova. Pokrenut 2015., taj je projekt stvorio najveću satelitsku mrežu na svijetu, omogućujući brz internet čak i u najzabačenijim dijelovima planeta. Do 2023. kompanija je uspješno postavila i više od 4000 Starlink satelita u orbitu, stvarajući najveću satelitsku konstelaciju u povijesti.

Ova mreža omogućuje globalnu povezanost, osobito u regijama koje su prethodno bile zanemarene ili tehnološki izolirane. Strateška važnost mreže posebno je došla do izražaja tijekom sukoba u Ukrajini, kada je omogućila kritičnu komunikaciju. Musk vjeruje da će Starlink osigurati značajne prihode za podršku ambicioznim planovima SpaceX-a. Tako je Starlink postao važan alat za digitalnu povezanost u regijama pogođenim prirodnim katastrofama i političkim krizama.

Povezivanje mozga i računala

Neuralink i The Boring Company, pokrenuti 2016. godine, proširuju Muskovu viziju prema neurotehnologiji i prometu. Neuralink razvija napredna sučelja za povezivanje ljudskog mozga s računalima, s potencijalom za liječenje neuroloških poremećaja. Nedavni eksperimenti uključuju aplikacije koje omogućuju paraliziranim osobama kontrolu uređaja samo mislima. The Boring Company fokusira se na rješavanje problema prometnih gužvi, a projekt Vegas Loop pokazuje potencijal za transformaciju gradskog prijevoza. Dugoročno, ta tehnologija ima potencijal smanjiti emisije i optimizirati gradsku mobilnost.

Utjecaj Elona Muska vidljiv je kroz cijele industrije. Automobilske tvrtke danas ubrzano razvijaju električna vozila, pokušavajući sustići Teslu. U svemirskoj industriji SpaceX je otvorio vrata privatnim ulaganjima i smanjio troškove lansiranja satelita za više od 70 posto. Njegov rad na održivim tehnologijama i obnovljivim izvorima energije potaknuo je mnoge vlade i korporacije na prilagodbu održivijim praksama. Muskov doprinos industrijama budućnosti ne može se osporiti, bez obzira na kritike vezane uz njegove ambiciozne rokove i često grandiozne najave.

Kritičari mu često zamjeraju preambiciozne rokove i grandiozna obećanja. Njegovo predviđanje o Teslinoj potpunoj autonomiji do kraja 2021. nije se ostvarilo, a planovi za kolonizaciju Marsa mnogima djeluju više kao znanstvena fantastika nego realni projekti. No, Musk ostaje pri svom stavu: “Bolje je postaviti nemoguće ciljeve i postići 80 posto, nego ciljati nisko i postići 100 posto. Kada postavljate ambiciozne ciljeve, čak i ako ne uspijete potpuno, i dalje ste postigli nešto izvanredno.”

Svaka industrija koju sam odabrao ima potencijal fundamentalno utjecati na budućnost čovječanstva, ocjenjivao je Musk svoj izbor projekata, te kazivao kako održiva energija, svemirska kolonizacija, očuvanje ljudske svijesti, nisu proizvoljni izbori, prema Musku, to su ključna područja koja će odrediti hoće li civilizacija napredovati ili stagnirati.

“Ne radi se o novcu ili slavi”, naglašava Musk, “radi se o tome da pogurnemo ljudsku civilizaciju naprijed. Sve ostalo je sekundarno.” S obzirom na njegove dosadašnje uspjehe i kontinuirane inovacije, teško je osporiti da to i postiže.