Popisom ministara za svoju buduću vladu slovenska mandatarka Alenka Bratušek nije ispunila očekivanja da će okupiti ekipu sposobnu za izvlačenje države iz krize, navode u petak slovenski mediji nakon što su objavljeni kandidati za ministarska mjesta u novoj vladi o kojoj će sredinom idućeg tjedna glasovati parlament. Od obećanja Bratušek da će u vladi dominirati stručnjaci ostalo je vrlo malo, a kandidati za ministre uglavom su karijerni političari, predsjednici stranaka i zastupnici u parlamentu, navodi ljubljansko "Delo".

Medije posebno intrigira činjenica da se do zadnjeg trenutka nije znalo koga će Bratušek predložiti za mjesto ministra financija, važno s obzirom na akutno pitanje sanacije banaka u državnom vlasništvu i fiskalnu stabilizaciju koju od Slovenije očekuje Europska unija. Nakon što je mjesto odbilo više stručnjaka koji su bili u kombinaciji, za ministra financija predložen je u zadnji trenutak Uroš Čufer iz Nove Ljubljanske banke (NLB), dugogodišnji šef odjela za financijski menadžment u banci koja zadnjih godina posluje s gubitkom i ima skoro 30 posto loših kreditnih plasmana.

Iako je Bratušek za Slovensku televiziju rekla da je njena ekipa u sadašnjem trenutku optimalnog sastava, izrazila je razočarenje što se njenom pozivu da sudjeluju u vladi nije odazvalo više eksperata kojima su se nudila ministarska mjesta. "To su stručnjaci koji mnogo govore što bi trebalo napraviti, ali sada nisu bili spremni ući u vladu i pomoći državi, malo sam razočarana", rekla je Bratušek. Upravo bi predloženi ministar financija mogao biti "kamen spoticanja" u koalicijskoj vladi koju čine četiri stranke i ugroziti kredibilitet buduće premijerke, navodi ljubljanski "Dnevnik".

Budući da Europska komisija za ovu godinu Sloveniji, prognozira pad BDP-a od 2 posto, javno financijski deficit od 5,1 posto BDP-a, te javni dug od 59,5 posto BDP-a, svi napori nove vlade trebali bi biti usmjereni u to da se izbjegne scenarij po kojemu bi Slovenija morala zatražiti financijsku pomoć EU-a, a svoj će mandat započeti u vrijeme još teže recesije nego što je to bio slučaj na početku mandata vlade Janeza Janše prije 13 mjeseci, navodi "Delo".

Bratušek je izjavila da će njena vlada nastaviti sa sanacijom banaka i politikom štednje, ali da treba provesti i mjere za gospodarski oporavak i da je moguće podizanje nekih poreza, pa i PDV-a budući da stanje u državnom proračunu "nije nimalo ružičasto". "Konsolidacija javnih financija bit će jasno naš prioritet, ali mislim da sada svi u svijetu vide da se konsolidaciju ne može izvesti u samo dvije godine", izjavila je Bratušek za Slovensku televiziju.

S obzirom da niti ove godine Slovenija neće ispuniti kratkoročni cilj o smanjenju proračunskog deficita na 3 posto BDP-a, kako je računala vlada Janeza Janše u odlasku, Sloveniji bi potencijalno mogle prijetiti sankcije prema Fiskalnom paktu koje važe za članice eurozone, no slovenski mediji navode da bi zbog recesijskih trendova u eurozoni ta pravila mogla biti ublažena.

Slovenija bi "lakše disala" ako se rok do kada bi trebala smanjiti proračunski deficit na 3 posto BDP-a prolongira jer previsok deficit u odnosu na odredbe Pakta o stabilnosti i rastu ima još od 2009. godine, navodi ljubljansko "Delo". Pozivajući se na izvor u vladi, list piše da bi se prolongiranjem roka za smanjenje proračunskog deficita vladi Janeza Janše i Sloveniji priznao fiskalni napor, odnosno opsežne mjere štednje koje su provedene u prošloj godini.