Statistički ured Republike Slovenije (Surs) pripremio je pregled statističkih podataka o stanju u Sloveniji u usporedbi s 1991. u vrijeme osamostaljenja, a u povodu skorašnjeg Dana državnosti.

Prošle je godine bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku bio gotovo šest puta veći nego 1991. Inflacija se polako usporava, a vrijednost uvoza malo premašuje vrijednost izvoza, navodi Surs, prenosi Slovenska tiskovna agencija.

Početkom 2023. u Sloveniji je živjelo 2,116.972 stanovnika, što je 117.027 stanovnika ili 5,9 posto više u trenutku osamostaljenja. Za to vrijeme, udio stanovništva mlađeg od 15 godina smanjio se za više od pet postotnih bodova, s 20,6 na 15 posto. Udio starijih od 64 godine porastao je s 10,8 posto na 21,4 posto.

BiH, Kosovo, Srbija
Muškaraca je lani bilo 9,6 posto više, a žena 2,3 posto. Broj prvih porastao je uglavnom zbog stranih državljana, navode u Sursu. Lani ih je u Sloveniji živjelo nešto manje od 190.000, od čega 120.162 muškarca i 69.634 žene. Najviše njih, 46,1 posto, imalo je državljanstvo Bosne i Hercegovine, zatim državljani Kosova (14,2 posto) i Srbije (9,3 posto).

U povijesti Slovenije inflacija je bila najveća u vrijeme osamostaljenja, 247,1%, naveli su. U travnju ove godine godišnja inflacija iznosila je 3%. Slovenija je čak dvije godine imala deflaciju, odnosno pad cijena proizvoda i usluga. U 2015. iznosio je -0,5%, a u 2020. -1,1%.

Švicarska najvažniji partner
Sloveniju je prošle godine posjetilo 6,2 milijuna turista koji su ostvarili 16,1 milijun noćenja. Turista je u odnosu na 1991. godinu bilo četiri puta više, a noćenja tri puta više. U prošloj godini 28,4% svih noćenja ostvarili su domaći turisti, a 71,6 posto strani turisti.

Najviše ih je bilo iz Njemačke, odnosno 16,4%. Najviše, 31,1% noćenja ostvareno je u gorskim općinama, zatim u lječilištima (19,6%) i primorskim općinama (19,1%). Surs navodi i da je lani, prema privremenim podacima, uvoz u Sloveniju bio 3,5% vrijednosno veći od izvoza. Slovenija je uvezla 57,1 milijardu eura robe, a izvezla 55,1 milijardu eura.

Najveću vrijednost ostvario je uvoz iz Švicarske, odnosno 16,4% ukupne vrijednosti uvoza. Švicarska je također bila najvažniji trgovinski partner za izvoz, u koju je Slovenija izvezla 27,3% ukupne robe.

Prosječna mjesečna neto plaća žena u 2022. bila je za 5,1% niža od plaće muškaraca. Desetina zaposlenih primala je u prosjeku manje od 830 eura, dok je postotak zaposlenih primao više od 4042 eura neto mjesečno. Među muškarcima su najviše zarađivali pojedinci s obrazovanjem iz područja matematike i statistike, odnosno 2249 eura neto, a među ženama one s obrazovanjem iz područja prava (1889 eura neto).