Nacionalna uprava za oceane i atmosferu SAD-a predviđa umjerenu do jaku sezonu El Niña koja će se nastaviti do veljače 2024. Sama prognoza uglavnom izaziva interese meteorologa, oceanografa, ribara i globalne mreže trgovaca prehrambenim proizvodima i osiguravatelja usjeva budući da se njihova sudbina često ocrtava putem prognostičkih informacija, piše Foreign policy.

Ova prognoza sa sobom nosi i dublje posljedice. Čak i tipični El Niño može smanjiti žetvu važnih usjeva, povećati rizik od bolesti, narušiti ekonomske izglede zemalja u razvoju i zemalja sa srednjim dohotkom, povećati rizik od oružanog sukoba u tropima i potaknuti pomorske sukobe i teritorijalne ambicije u Istočnom i Južnom kineskom moru. Većina ovih opasnosti će najteže pogoditi zemlje koje su loše opremljene za ekonomske i političke posljedice.

El Niño južna oscilacija (ENSO) je ciklički obrazac zagrijavanja i hlađenja u vodama istočno-središnjeg Tihog oceana. ENSO oscilira između hladne (La Niña) i tople (El Niño) faze u intervalima od prosječno pet do sedam godina. Klimatske promjene daju ENSO-u “potisak”, čime njegove posljedice postaju dublje i potencijalno dugotrajnije. Trenutačno formiranje El Niña slijedi nakon rijetkog “trostrukog pada” La Niña koji je završio u lipnju i trajao je gotovo tri godine – što je najdulje u više od 50 godina.

Premda se ovaj proces odvija u dijelu Tihog oceana, njegove su posljedice globalne. Kao što je znanstvenik Laboratorija za mlazni pogon Josh Willis rekao: “Kada Pacifik govori, cijeli svijet sluša.”

OMILJENO SKIJALIŠTE U BOSNI I HERCEGOVINI

FOTO: Niče ekskluzivan projekt, riječ je o dosad neviđenom kompleksu apartmana na ovim prostorima

ENSO je najvažniji pojedinačni pokretač varijacija globalne klime iz godine u godinu. ENSO-ove telekonekcije, odnosno veze između vremenskih fenomena odvojenih golemim udaljenostima, oblikuju vrijeme diljem južnih Sjedinjenih Država, Afrike, Latinske Amerike, u jugoistočnoj Aziji i Oceaniji. Oni uzrokuju ili pojačavaju suše kao i ekstremne padaline i utječu na temperaturu i razinu vlažnosti u većem dijelu svijeta.

I El Niños i La Niñas uzrokuju opasnosti povezane s vremenom. Razorna trogodišnja suša koja pustoši Rog Afrike od listopada 2020. djelomično je rezultat La Niñe. Teška suša u Južnoj Americi, koja je zahvatila mnoge od najznačajnijih svjetskih izvoznika žitarica, i u tome ENSO ima prste, a isto vrijedi i za sušu na jugu i jugozapadu SAD-a.

Prebacivanje na El Niña vjerojatno će donekle donijeti olakšanje tim područjima, no to “olakšanje” za Rog je donijelo obilne kiše i poplave koje su izazvale evakuacije i štetu. Ovo osciliranje između ekstremnih uvjeta je posljedica klimatskih promjena.

Ali šire gledano, učinci nisu simetrični. Prelazak s La Niñe na El Niño uvjete ne preraspodjeljuje samo dobro i loše vrijeme diljem svijeta. El Niños dolazi s mnogo većim negativnim rizicima za globalnu opskrbu hranom, javno zdravlje, ekonomski oporavak na jugu, kao i za mir i stabilnost – na jugu gdje su njegovi utjecaji najakutniji, ali i u istočnoj Aziji.

Počnimo s hranom. Iako su globalne cijene hrane malo pale s rekordno visokih cijena nakon ruske invazije na Ukrajinu, one su još uvijek među najvišim cijenama u posljednjih 60 godina. Ipak, ove cijene još uvijek ne odražavaju u potpunosti učinak ruskog povlačenja iz Crnomorske inicijative za žitarice i napada na ukrajinsku izvoznu infrastrukturu što je dovelo je do toga da cijene počnu ponovno rasti i to u trenutku kada više od 250 milijuna ljudi suočeno s problemom nedostatka hrane.

Ipak, ima i dobrih vijesti. Naime, El Niños u prošlosti nije uzrokovao skok globalnih cijena hrane, a učinci na cijene bili su relativno skromni. Međunarodni tim znanstvenika otkrio je da i El Niños i La Niñas smanjuju globalne prinose žitarica kao što su kukuruz, riža i pšenica, a posebno je utjecaj El Niña izražen kod kukuruza. Iako El Niños neznatno smanjuju globalnu opskrbu hranom, učinci su obično umjereni i moguće ih je kompenzirati ih sadnjom većih površina kako bi se nadoknadila smanjena produktivnost.

U zapadnoj i južnoj Africi, učinci mogu biti prilično jaki, povećavajući lokalne cijene i povećavajući nezaposlenost na ruralnim predjelima. Učinci El Niña na proizvodnju hrane nisu ograničeni samo na kopneni dio.

Zagrijavanje zapadnog i središnjeg Pacifika smanjuje ulov važnih vrsta ribolova poput peruanskog inćuna te utječe na regije s intenzivnim ribolovom poput Istočnog i Južnog kineskog mora.

Učinci propadanja usjeva uzrokovanih vremenskim prilikama na tržišta hrane djeluju na dvije razine. Prvo, oni ograničavaju stvarnu ponudu na tržištu gdje potražnja stalno raste i cjenovno je neelastična. Drugo, oni oblikuju trenutna očekivanja o budućoj proizvodnji, a time i ponašanje osiguranja rizika. Očekujući lošu žetvu, kupci koji imaju mogućnosti i predviđanja – poput Kine – mogu početi gomilati žitarice očekujući neuspjele žetve ili potencijalne poremećaje na tržištu.

U prošlosti su te aktivnosti imale samo skroman učinak na cijene. Ipak, ovaj put može biti drugačiji. Ove se strategije zaštite sada provode u kontekstu rastućeg ekonomskog nacionalizma u kojem vlade – osobito one autoritarne – pribjegavaju zabranama izvoza kako bi se pozabavile problemima domaće nestašice hrane i trgovinom hranom. To bi mogla biti loša vijest za globalnu sigurnosti hrane već narušenu ratom u Ukrajini i dugotrajnim učincima poremećaja opskrbnog lanca povezanih s koronavirusom.

Kad već govorimo virusima, jak El Niño mogao bi povećati i rizik od zaraznih bolesti. Analizirajući El Niño od 2014. do 2015., istraživači su otkrili porast slučajeva kuge u Coloradu i Novom Meksiku, kolere u Tanzaniji i denga groznice u Brazilu i jugoistočnoj Aziji. Na jugozapadu SAD-a i u Tanzaniji, krivac su bili vlažniji uvjeti od normalnih uvjeta koji su povećali brojnost buha koje prenose kugu i preopterećeni odvodni i sanitarni sustavi, uzrokujući da voda za piće postane kontaminirana kolerom.

Suše su velik problem

Mazzocco Drvar: Hrvatska bi u bliskoj budućnosti mogla postati polupustinja

U Brazilu i jugoistočnoj Aziji više temperature i suše imale su kompliciraniji učinak, zbog nedostatka stajaće vode u prirodnom okruženju, komarci su prodrli dalje i u većem broju u urbana područja s otvorenim izvorima vode, a zatim brže sazrijevali zarazivši tako više ljudi.

Na makro razini, ekonomski gubici od El Niñosa mogu biti značajni. Propali usjevi su izgubljeni prihodi koji povećavaju potražnju za uvozom. Probijene riječne obale i brane moraju se popraviti i često uzrokuju znatnu štetu na infrastrukturi kao što su ceste i električne mreže, koji su ključni za normalno funkcioniranje gospodarstva.

Ali to je samo djelić priče. Nedavni članak u časopisu Science autora Christophera Callahana i Justina Mankina pripisuje ogromne ekonomske gubitke trajnim negativnim učincima El Niñosa na rast, procjenjujući ukupne globalne gubitke od 5,7 trilijuna dolara od El Niña od 1997. do 1998. godine.

Procjene objavljene u članku Sciencea su reda veličine iznad prethodnih ekonomskih gubitaka povezanih s El Niñom. Iako su neki ekonomisti doveli u pitanje zapanjujuću veličinu ovih procjena, čak bi i gubici u dijelovima Afrike i zemljama gdje je povijesni odnos između El Niñosa i rasta BDP-a najjači – poput Perua, Gane i Indonezije mogli dsoegnuti brojke od stotina milijardi dolara.