Nuklearna energija prespora je i preskupa da bi se natjecala s ‘obnovljivcima’

Autor: Antony Froggatt , 22. studeni 2022. u 22:00
Foto: Reuters

Energija vjetra i solarna energija u 2021. su prvi put premašile nuklearnu energiju, čineći 10,2% bruto proizvodnje energije, a reaktorima na ruku ne idu ni geopolitičke prilike.

Baš kao što je ruska invazija na Ukrajinu istaknula opasnu ovisnost Europe o fosilnim gorivima, sve češće i intenzivnije nepovoljne vremenske prilike uzrokovane klimom ističu smrt i uništenje koje je stvorila ovisnost o fosilnim gorivima. Razumljivo, politički i javni pritisak da se smanje emisije stakleničkih plinova, odmakne od nesigurnih zaliha primarne energije i razviju novi, pouzdani, sigurni i pristupačni izvori energije na najvišoj je razini. No, umjesto da žurimo naprijed, moramo pažljivo razmotriti koje su opcije najrealnije i kako će biti raspoređene i djelovati u stvarnom svijetu. Razmislite o nuklearnoj energiji. Budući da mnoge zemlje i tvrtke sada po drugi, ili čak treći put, razmatraju ovu opciju, Izvješće o stanju svjetske nuklearne industrije (WNISR) za 2022. godinu nudi vrijedan uvid u situaciju u tom sektoru.

Iako bi posljednjih 12 mjeseci moglo biti zapamćeno kao prekretnica za širi energetski sektor, to neće biti zbog nuklearne industrije. Udio nuklearne energije u globalnoj komercijalnoj bruto proizvodnji električne energije u 2021. pao je na 9,8%, što je njegov prvi pad ispod 10% u posljednja četiri desetljeća, a to je jedva više od polovice njezina vrhunca od 17,5% iz 1996. godine. U međuvremenu, energija vjetra i solarna energija prvi put premašile su nuklearnu energiju 2021. godine, čineći 10,2% bruto proizvodnje energije.

Drama nuklearke Zaporižje

Te različite putanje mogu se jasno vidjeti u svim pokazateljima ulaganja, uvođenja i proizvodnje. Prema Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA), aktivni reaktori dosegli su vrhunac u 2018. godini, kako po broju (449) tako i po ukupnom kapacitetu (396,5 gigavata). Međunarodna agencija za atomsku energiju izvještava da je 437 reaktora bilo “u pogonu” na globalnoj razini krajem 2021. godine, uključujući 23 reaktora koji nisu proizvodili energiju najmanje devet godina, a koji to možda više nikada neće činiti.

U 2018. godini, kada je instalirana nuklearna energija dosegla vrhunac ispod 400 GW, kapacitet solarne energije i vjetra porastao je iznad 1.000 GW te je do kraja 2021. dosegao 1.660 GW. U samo tri godine solarna energija i energija vjetra dodale su dvije trećine više kapaciteta od nuklearnog na svom posljednjem vrhuncu. Čak i ako nuklearne elektrane obično proizvode više električne energije po jedinici instaliranog kapaciteta od vjetroelektrana i solarnih elektrana, razlike u tim brojevima zapanjujuće su.

U 2021. ukupna ulaganja u nehidro obnovljive izvore dosegnula su rekordnih 366 milijardi dolara, dodajući dosad nezabilježenih 257 GW (na mreži) elektroenergetskim mrežama, dok se operativni nuklearni kapacitet smanjio za 0,4 GW. Te je godine na mrežu priključeno samo šest novih reaktora, a polovica ih je bila u Kini. Zatim je u prvoj polovici 2022. priključeno pet novih reaktora, od kojih su dva bila u Kini. No, iako Kina ima najviše reaktora u izgradnji (21, od sredine 2022.), izvan svojih granica ih ne gradi. Donedavno je tu ulogu preuzela Rusija, koja dominira međunarodnim tržištem s 20 jedinica u izgradnji, uključujući 17 u sedam zemalja od sredine 2022. godine. Sankcije i potencijalni drugi geopolitički događaji doveli su u sumnju mnoge od tih projekata, a finski konzorcij već je otkazao izgradnju objekta temeljenog na ruskom dizajnu.

Danas samo 33 zemlje upravljaju nuklearnim elektranama, a samo tri – Bangladeš, Egipat i Turska – prvi put grade reaktore, sve u partnerstvu s ruskom nuklearnom industrijom. Dvadeset i šest od 53 građevinska projekta diljem svijeta pretrpjelo je različita kašnjenja, pri čemu je najmanje 14 izvijestilo o povećanim kašnjenjima, a dva su izvijestila o novim kašnjenjima, samo u prošloj godini.

Po prvi put, Izvješće o stanju svjetske nuklearne industrije također procjenjuje rizike nuklearne energije i rata. Postoji značajna međunarodna zabrinutost zbog ukrajinske nuklearne elektrane Zaporižje, koju ruske snage zauzimaju od 4. ožujka 2022. Zbog opetovanog granatiranja u tom području i oko njega, elektrana je često gubila vanjsku energiju, što je potaknulo upozorenja Međunarodne agencije za atomsku energiju da je situacija “neodrživa”.

Za upravljanje nuklearnim postrojenjem potrebno je motivirano, odmorno, kvalificirano osoblje; ali ukrajinsko osoblje u Zaporižju pod velikim je stresom.

Izvješća sve govore

Ključni izazov sada je održavanje kontinuiranog hlađenja jezgre reaktora i bazena za pohranu istrošenog goriva, čak i nakon gašenja reaktora. Neuspjeh u odvođenju rezidualne topline doveo bi do topljenja jezgre u roku od nekoliko sati ili požara istrošenog goriva u roku od nekoliko dana ili tjedana, s potencijalno velikim ispuštanjem radioaktivnosti.

Dok se svjetski čelnici sastaju na konferenciji COP27 kako bi raspravljali o globalnom programu dekarbonizacije, trebali bi se usredotočiti na tehnologije koje se mogu brzo i univerzalno primijeniti kako bi se zamijenila fosilna goriva. Kao što su pokazala uzastopna izdanja Izvješća o stanju svjetske nuklearne industrije, nuklearna energija prespora je i preskupa da bi se natjecala s mjerama energetske učinkovitosti i obnovljivom energijom.

Komentirajte prvi

New Report

Close