S obzirom da se nuklearna energija suočava s neizvjesnom budućnošću u mnogim zemljama, svijet riskira nagli pad njezine uporabe u razvijenim gospodarstvima, što bi  moglo rezultirati milijardama tona dodatnih emisija ugljika, kaže se u IEA-ovu izvješću pod naslovom  "Nuclear Power in a Clean Energy System".

U njemu se navodi da je nuklearna energija drugi po značaju izvor energije s niskom emisijom ugljika u svijetu, koji osigurava 10 posto svjetske proizvodnje električne energije. Ispred je samo hidroenergija sa 16 posto.

No u naprednim gospodarstvima, uključujući Sjedinjene Države, Kanadu, Europsku uniju i Japan, nuklearna energija je najveći izvor električne energije s niskim udjelom ugljika već više od 30 godina i ima važnu ulogu u sigurnosti opskrbe električnom energijom, kaže se u izvješću.

Međutim, upozorava se, budućnost nuklearne energije je neizvjesna jer postrojenjima istječe radni vijek i u razvijenim gospodarstvima počinje ih se zatvarati, dijelom zbog politika koje se zalažu za njihovo ukidanje, ali i zbog ekonomskih i regulatornih čimbenika.

Bez promjena u energetskim politikama, razvijena gospodarstva mogla bi do 2025. godine izgubiti 25 posto svoga nuklearnog energetskog kapaciteta i do dvije trećine do 2040., kaže se u IEA-ovom izvješću.

Pritom se ističe da neprodužavanje vijeka trajanja postojećih nuklearnih elektrana i nedostatak novih nuklearnih energetskih projekata može rezultirati emisijom dodatnih milijarda tona emisije ugljičnog dioksida.

Bez nuklearki globalna energetska tranzicija puno teža

Neke zemlje su isključile energetsku uporabu nuklearne energije u svjetlu zabrinutosti oko sigurnosti i drugih pitanja. Mnogi drugi, međutim, još uvijek vide ulogu nuklearne energije u svojim energetskim tranzicijama, ali ne čine dovoljno da bi ispunili svoje ciljeve, navodi se u izvješću.

"Bez važnog doprinosa nuklearne energije, globalna energetska tranzicija bit će puno teža", izjavio je izvršni direktor IEA-a Fatih Birol.

"Uz obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost i druge inovativne tehnologije, nuklearna energija može značajno doprinijeti postizanju ciljeva održive energije i povećanju energetske sigurnosti. Ali, ako se ne prevladaju prepreke s kojima se suočava, njezina će uloga uskoro u cijelom svijetu značajno pasti, posebno u Sjedinjenim Državama, Europi i Japanu", rekao je on.

U novom izvješću se navodi da produljenje radnog vijeka postojećih nuklearnih elektrana zahtijeva značajna kapitalna ulaganja, ali da su ona konkurentna ulaganjima u druge tehnologije proizvodnje električne energije, uključujući solarne i vjetroelektrane, te može pridonijeti sigurnijoj i lakšoj energetskoj tranziciji.

No s druge strane, kako se navodi, tržišni uvjeti za produljenje vijeka trajanja nuklearnih elektrana ostaju nepovoljni, jer je produženo razdoblje niskih veleprodajnih cijena električne energije u većini razvijenih gospodarstava oštro smanjilo ili uklonilo profitne marže za mnoge tehnologije, čime su nuklearne elektrane stavljene u opasnost od gašenja.

U Sjedinjenim Američkim Državama, na primjer, oko 90 reaktora ima 60-godišnju licencu za rad, no nekoliko ih je već "umirovljeno" ranije, a takva se "prijetnja" nadvila na još puno njih.

U Europi, Japanu i drugim razvijenim gospodarstvima produženje životnog vijeka nuklearki također se suočava s neizvjesnim izgledima, a ulaganje u nove nuklearne projekte u razvijenim gospodarstvima još je teže. Novi projekti planirani u Finskoj, Francuskoj i Sjedinjenim Državama još nisu aktivni i suočeni su s velikim prekoračenjem troškova. Iznimka je Koreja, s rekordnim proračunom i rokovima završetka izgradnje novih elektrana, iako vladina politika ima za cilj okončanje nove "nuklearne izgradnje", kaže se u izvješću.

Zaključuje se da bi oštar pad kapaciteta nuklearne energije u razvijenim gospodarstvima imao velike posljedice te da bi bez dodatnih produljenja životnog vijeka i novih gradnji, postizanje ključnih ciljeva održive energije, uključujući međunarodne klimatske ciljeve, postalo teže i skuplje.

"Ako drugi izvori s niskom razinom ugljika, kao što su vjetar i solarni fotonaponski sustavi, ispune nedostatak nuklearne energije, njihovo bi uvođenje moralo ubrzati do razine bez presedana", ističu u IEA-u te navode da se zadnjih 20 godina kapacitet vjetroelektrane i solarne energije povećao za oko 580 gigavata u razvijenim gospodarstvima, ali u sljedećih 20 godina trebalo bi dodati gotovo pet puta veći iznos nastavi li se gašenje nuklearki.

Takvo drastično povećanje proizvodnje obnovljive energije stvorilo bi ozbiljne izazove u integriranju novih izvora u širi energetski sustav, a energetska tranzicija toga tipa u razvijenim gospodarstvima zahtijevala bi 1600 milijardi dolara dodatna ulaganja tijekom idućih 20 godina, što bi na kraju platili potrošači kroz veće račune za struju.

"Kreatori politike drže ključ budućnosti nuklearne energije", kazao je čelnik IEA-a Fatih Birol i dodao kako oblikovanje tržišta električne energije mora vrednovati doprinos nuklearne energije i drugih čistih izvora energije zaštiti okoliša i energetskoj sigurnosti.

"Vlade bi trebale prepoznati troškovnu konkurentnost sigurnog produljenja vijeka trajanja postojećih nuklearnih elektrana", zaključuje Birol.