Najveća frakcija japanske vladajuće Liberalno-demokratske stranke (LDP) podržala je glavnog tajnika kabineta Yoshihidea Sugu za budućeg čelnika stranke, pružajući mu ogromnu potporu za premijersku dužnost.

Čelnik LDP-a gotovo će sigurno postati premijer zbog većine u donjem domu parlamenta i zamijeniti Shinza Abea koji je u petak rekao da odlazi iz zdravstvenih razloga, prenosi Reuters.

Suga ne skreće s puta

Abe, najdugovječniji premijer u japanskoj povijesti, u petak je objavio svoj odlazak s te funkcije zbog zdravstvenih problema, završivši time svoj mandat na čelu treće najveće svjetske ekonomije u kojem je pokušavao vratiti gospodarski rast. Nakon što se proširila vijest o njegovom odlasku, japanski burzovni indeks Nikkei pao je za 2,12 posto te je započela utrka za njegovim nasljednikom u vladajućoj stranci.

Abe je najavio da će o idućem premijeru odlučivati vrh stranke, a potom mora biti prihvaćen i u parlamentu. Novi premijer vodit će Japan godinu dana, do kraja Abeova mandata. No, Suga je već najavio da će slijediti Abeovu ekonomsku politiku, nadaleko poznatu Abenomiku.

Nakon desetljeća stagnacije, Abenomika je kombinacijom triju politika poznatijih kao “tri strijele” – monetarnog popuštanja, fiskalnih poticaja i strukturnih reformi – pokušala vratiti treće gospodarstvo svijeta na staze rasta. Reuters je anketirajući 18 međunarodnih ekonomskih stručnjaka istražio koliko je Abenomika ostvarila uspjeha u pet područja.

To su okončanje deflacije, fiskalne reforme, reforma tržišta rada, ohrabrivanje poduzetništva i investicija te deregulacija. Što se tiče suzbijanja deflacije, analitičari u neuspjehe ubrajaju činjenicu da nije ostvaren efekt realnog povećanja plaća, a inflacija se i dalje kreće oko nule iako je ciljana stopa Banke Japana 2 posto.

Međutim, nakon dugog razdoblja deflacije, Abeova vlada ipak je uspjela ostvariti minimalni porast razine cijena. K tome, nisku inflaciju imaju i druga razvijena gospodarstva svijeta.

Na pitanje koliko je Abe bio uspješan u sređivanju javnih financija i zauzdavanja golemog javnog duga – 200,6 posto BDP-a dosegao je prošle godine – analitičari smatraju da je tu postigao većinu zacrtanoga.

Povećao je porezno opterećenje potrošnje, a korporativne poreze je zaštitio od viših nominalnih stopa. Ekonomisti ističu i kako je vlada ispravno odlučila kada je prednost dala ekonomskom rastu, a ne proračunskoj konsolidaciji, no prebrzo se povukla iz fiskalne ekspanzije.

Tržište rada jedan je od većih problema japanskog gospodarstva. Naime, reforme na tom području trebale su donijeti povećanje produktivnosti, održivi rast plaća te riješiti pitanje smanjenja broja radnika zbog nepovoljnih demografskih kretanja.

Eric Stein, direktor za globalna obveznička tržišta u tvrtki Eaton Vance, u djelomične uspjehe ubraja veliko povećanje udjela ženske radne snage u ukupnoj zaposlenosti. S njime se slaže i Samuel Tombs, glavni ekonomist za Ujedinjeno Kraljevstvo u Pantheon Macroeconomicsu.

“Posljednje statistike kazuju da je participacija ženske radne snage porasla prilično značajno. Smatram da je tržište rada prošlo kroz reforme, neke od rigidnosti su poboljšane. Međutim, još dosta toga treba učiniti”, naglašava Tombs. Iako je vlada prošle godine pokrenula reformu imigracijskog zakona, tek je dio gospodarstva dobio mogućnost zapošljavanja stranih radnika.

U tom kontekstu, na liberalizaciji tržišta rada još se mora mnogo učiniti da bi se riješio problem smanjenja radne snage. Prema mišljenju Stevea Cochranea, ekonomista za APAC regiju u Moody’s Analyticsu, vlada u području strukturnih reformi kao treće strijele Abenomike slobodno može proglasiti neuspjeh.

Mnogo bolje ocjene

Mnogo bolje ekonomisti ocjenjuju Abeove poteze na poticanju stranih investicija. Reforme korporativnog upravljanja učinile su Japan – barem na papiru – jednako dobrim, ako ne i boljim mjestom za ulaganja od SAD-a ili EU-a, smatra Valentijn van Nieuwenhuijzen, investicjski direktor u tvrtki NN Investment Partners.

“Ako promotrite statističke podatke, uvidjet ćete da 50 posto dionica kojima se trguje na Tokijskoj burzi drže stranci ili institucionalni investitori. Štoviše, u razdoblju između 2017. i 2019. Japan je privukao najviše investicija u dionički kapital u svijetu, a aktivnost spajanja i preuzimanja kompanija na drugom je mjestu, nakon SAD-a”, ističe van Nieuwenhuijzen. No, prepreka još boljem rezultatu na tom području su već navedene rigidnosti tržišta rada.

Na području deregulacije Abenomika je stvorila preferencijalni porezni tretman poslovnih anđela. K tome, promovirala je i ulaganja u perspektivne startupe s jednom vrstom državnih jamstava.

Rajiv Biswas, glavni ekonomist za Aziju i Pacifik u IHS Markitu ističe da su ulaganja u startupe od tada rasla 20 posto godišnje.

Premijer Abe postigao je i značajnu reformu energetskog sektora koja cilja smanjenje emisija ugljičnog dioksida u skladu s globalnim ciljevima iz UN-ovog sporazuma o klimatskim promjenama. Planirano je da Japan do 2030. podigne udjel obnovljivih izvora energije na 24 posto. Udjel energije sunca podignut je sa 1,9 posto u 2014. na lanjskih 7,4 posto.