Za razliku od američkog Feda koji je na ovotjednoj sjednici odlučio “pauzirati” od podizanja svojih kamatnih stopa (ostaju na 5-5,25 posto), Upravno vijeće Europske središnje banke jučer je nastavilo s ciklusom stezanja monetarne politike, ali opreznijim tempom.

Za tržišta je bilo očekivano i podizanje tri ključna kamatnjaka ECB-a za 25 baznih bodova, kao i potvrda da se od idućeg mjeseca više neće provoditi reinvestiranja u sklopu programa kupnje vrijednosnih papira (APP). Depozitna stopa tako će od idućeg tjedna iznositi 3,5, a glavna stopa refinanciranja 4 posto.

“Ako se makroekonomski izgledi materijalno ne promijene, ESB će nastaviti podizati ključne stope i na sljedećem sastanku”, poručila je njegova čelnica Christine Legarde, potvrđujući ustrajanje na pristupu temeljenom na ekonomskim podacima. Oni trenutno sugeriraju nastavak inflatornih pritisaka uz slabiji gospodarski rast.

Iako inflacija pod utjecajem cijena energenata i hrane usporava, ukupna je i dalje daleko iznad ciljanih dva posto, a njezinu “tvrdokornost” u novije vrijeme podržava u prvom redu dinamika temeljne inflacije koja je utjecajem snažnog tržišta rada (rast plaća) i rasta cijena usluga. U ECB-su, doduše, kazali da i temeljna inflacija “pokazuje privremene znakove popuštanja”. No, stručnjaci Eurosustava sad je za 2023. vide na 5,1 posto umjesto donedavno očekivanih 4,6, s tim da su prognoze za ukupnu inflaciju korigirali blaže (s 5,3 na 5,4 posto).

Pooštravanje uvjeta financiranja ostaje, dakle, glavni alat u smanjivanju inflacije u eurozoni prema ciljnoj razini jer se računa da će ono sve više slabiti potražnju. Zaoštravanje monetarne politike i veća cijena novca postupno utječu na usporavanje rasta kredita u euro području, a time i realnog gospodarstva.

Novi korak podizanja referentnih kamatnih stopa ECB-a u osnovi zasigurno nije dobra vijest za one koji se spremaju uzeti kredit ili već imaju kredit vezan uz kretanje euribora. Istodobno, rast referentnih kamata, načelno, ide na ruku deponentima. A iako su kao posljedica ECB-ova ciklusa zaoštravanja monetarne politike i u Hrvatskoj kamatne stope porasle, taj prijenos kod nas je dosad bio i sporiji i blaži (pogotovo na strani depozita).

Uz goleme dnevne viškove likvidnosti koje su regulatorna rasterećenja povezana s uvođenjem eura dodatno snažno podebljala, tome pogoduje i činjenica da su u strukturi izvora financiranja banke u Hrvatskoj otprije znatno više nego one u ostatku eurozone oslonjene na domaću depozitnu bazu.

Ta kombinacija načelno znači i relativno manji pritisak na povećanje troškova izvora financiranja (kamata na depozite), a to u određenoj mjeri ima utjecaja i na kamatnu politiku na strani kredita. U kojoj mjeri će se najnoviji korak podizanja referentnih kamatnih stopa Europske središnje banke preliti na pasivne i aktivne kamate na domaćem tržištu ostaje vidjeti. No, do daljnjega to  najviše ide na ruku bankama. Jer, silne dnevne viškove likvidnosti (ove godine kretali su se blizu 15-ak milijardi eura) od idućeg će tjedna, bez rizika i napora, HNB-u plasirati uz depozitnu kamatu od 3,5 umjesto donedavnih 3,25 posto.