Njemački mediji su preko vikenda počeli brujati o „majmunskom skandalu " (Affengate), koji nakon već poznatog Dieselgate-a potresa njemačku automobilsku industriju. New York Times je naime otkrio da su za potrebe Volkswagena u SAD vršeni pokusi s ispušnim plinovima – na majmunima. Primati su trpani u komore i izlagani štetnim dušičnim oksidima dok im je puštan televizijski program kako bi bili mirni.

No skandalima nema kraja. Kako u ponedjeljak javlja Stuttgarter Zeitung, sličan pokus je vršen i na ljudima, prenosi Deutsche Welle. „Znanstvenu studiju" na 25 osoba je između 2012. i 2015. godine vodilo „Europska istraživačka udruga za zaštitu okoliša i zdravlje", a povjerljivi nalazi interno su objavljeni 2016. Šokantan je podatak da su eksperimenti izvedeni na jednom institutu Sveučilišne klinike u Aachenu.

Iza nevinog naziva „istraživačke udruge" se zapravo krije lobistička organizacija automobilskih giganata koju su 2007. osnovali koncerni Daimler, Volkswagen, BMW i vodeći proizvođač automobilskih dijelova Bosch. Plejada onoga što se smatra kremom najjače njemačke industrije. Oni su prošle godine raspustili tu lobističku organizaciju.

Kroz njemačke medije se trenutno valja val ogorčenja. Bernd Althusmann, ministar gospodarstva Donje Saske i ujedno član nadzornog odbora Volkswagena u kojem ta njemačka pokrajina ima vlasnički udio, još je i prije nego što se saznalo za eksperimente na ljudima rekao da je „apsurdno i neoprostivo" vršiti eksperimente na životinjama.

Volkswagen se ispričao za „pogrešno ponašanje i pogrešne procjene pojedinaca" i priopćio da je tada odabrana znanstvena metodologija „bila pogrešna".

Za razliku od takve poluisprike, kod pokusa na ljudima izgleda da auto-koncerni biraju drugačiju taktiku: kažu da ništa nisu znali i sve svaljuju na svoju lobističku organizaciju. Iz Daimlera je obećano da će stvar biti razjašnjena, piše  Deutsche Welle.

Helmut Becker, šef Instituta za privrednu analizu i komunikaciju i raniji glavni ekonomist BMW-a, smatra da je šteta velika, ali da će na odgovornost biti pozvani pojedinci, a ne vodeći menadžeri automobilskih koncerna. Strašno je, rekao je Becker, što njemački proizvođači – s obzirom na tamnu nacističku povijest svoje zemlje – plaćaju testove na ljudima.

Becker je ipak pokazao i izvjesno razumijevanje. Smatra da je cilj bio da se opovrgnu „pustolovne" tvrdnje iznijete nakon Dieselgate-a prema kojima su njemački automobili veliki zagađivači. No Becker propušta činjenicu da su eksperimenti u Aachenu vršeni i prije izbijanja skandala s manipuliranjem vrijednosti štetnih plinova kod dizel motora. Uz to je rekao da se u medicini masovno sprovode testiranja na životinjama i ljudima. „To je neophodno, kako bi se smanjila opasnost po ljude", dodao je Becker u intervjuu za Deutschlandfunk.

Stuttgarter Zeitung koji je otkrio aferu, objavio je i komentar u kojem piše: „Malo je reći da su skrušena isprike automobilskih koncerna primjerena. Ali najavljeno ispitivanje skandala se ne smije ograničiti na jedan ili dva laboratorijska eksperimenta. Mora se sustavno rasvijetliti čitav lobistički rad branše – koliko god bolno bilo."

Dušikovi oksidi su dospjeli u središte pozornosti javnosti nakon što je raskrinkana prevara Volkswagena i drugih proizvođača s mjerenjem ispušnih plinova. Sustav takozvanog čistog dizela počivao je na Boschovoj pumpi koja u gorivo ubrizgava rastvor koji smanjuje razinu dušikovih oksida koji se kroz ispušnu cijev šalje u okoliš.

U automobile je međutim ugrađivan manipulirani softver koji deaktivira pumpicu čim se automobil nađe na ulici. Dok je na testiranju, sve je u redu, a kad je na ulici zagađuje višestruko više od dozvoljenih granica.

Dušikovi oksidi štete sluznici u disajnom aparatu i nadražuju oči. Posljedice mogu biti trajne. Iako je sporno ispitivanje na ljudima navodno pokazalo da nije bilo posljedica po zdravlje, znanstvenici upozoravaju da su testirani zdravi ljudi te da su efekti sasvim drugačiji kod onih osoba kojima je zdravlje ugroženo ili su trajno na ulicama izloženi ispušnim plinovima. 

Najnoviji skandal s pokusima na ljudima najoštrije je osudila i njemačka kancelarka Angela Merkel koju se dosada ionako kritizirala da je preblaga u odnosu prema automobilskoj industriji, navodi Deutsche Welle.