Pregovori o novom sporazumu o slobodnoj trgovini između SAD-a, Kanade i Meksika pokazat će da li se predizborna obećanja predsjednika Donalda Trumpa o novoj renesansi američke industrije mogu obistiniti.  Predstavnici američke, kanadske i meksičke vlade sastali su se jučer u Washingtonu kako bi "osvježili" 23 godine star Sjevernoamerički sporazum o slobodnoj trgovini (NAFTA). 

Ambiciozan početak
S američke strane pregovore će ovoga tjedna voditi američki trgovinski predstavnik Robert Lighthizer, meksičku delegaciju predvodi ministar gospodarstva Ildefonso Guajardo dok su Kanađani poslali ministricu vanjskih poslova Chrystiju Freeland. Prva runda sastanaka potrajat će do nedjelje. Iako dužnosnici u medijima ističu kako žele "ambiciozan početak pregovora", prva runda uglavnom će biti administrativne naravi, s naglaskom na spajanje prijedloga sve tri strane, tvrde upućeni izvori Reutersa. Nakon Transpacifičkog trgovinskog partnerstva (TPP) s kojeg je Trump povukao američki potpis praktički u prvim satima svog mandata, sada je na red došao još jedan sporazum o slobodnoj trgovini koji bi njegova administracija željela "prekrojiti" po svojoj mjeri.

U više je navrata Trump optuživao NAFTA-u za zatvaranje američkih tvornica i selidbu radnih mjesta u jeftiniji Meksiko jednom ga čak nazvavši "najgorim trgovinskim sporazumom". Sada američki pregovarači moraju dokazati da novi NAFTA sporazum može promijeniti smjer američke trgovine. NAFTA je sklopljen u prosincu 1992. godine, a stupio je na snagu prvog dana 1994. godine. Potpisali su ga predsjednik George H. W. Bush kojem je tada istjecao mandat, zatim meksički predsjednik Carlos Salinas de Gortari te tadašnji kanadski premijer Brian Mulroney.  Njime je tada stvorena najveća zona slobodne trgovine u svijetu, a tokom godina trgovina između tri države se učetverostručila da bi 2015. prvi puta prešla vrijednost od bilijun dolara.

Derek Burney, nekadašnji kanadski veleposlanik u Washingtonu i sudionik prvih pregovora o NAFTA-i prisjeća se za Reuters kako je tada postojala politička volja kod svih strana da sporazum bude postignut. To sada nije slučaj, kaže Burney. "Pitanje je što će Trump prihvatiti kao uspjeh ovih pregovora? To je najveća nepoznanica", smatra Burney. Robert Holleyman, bivši američki trgovinski predstavnik u vrijeme mandata Baracka Obame ocjenjuje kako će "najtvrđi orah" u pregovorima biti izmjena odredbi sporazuma tako da zadovolje Trumpov cilj o smanjenju 64 milijarde dolara američkog manjka u trgovini s Meksikom.  "Znamo gdje Trump želi izmijeniti NAFTA-u. Hoće li te izmjene dovesti do nečega što će ustvari smanjiti trgovinski deficit s Meksikom potpuno je nejasno", mišljenja je Holleyman.  

Želje Kanade i Meksika
Stručnjaci smatraju kako se smanjivanje trgovinskog deficita ne može postići isključivo pukom izmjenom trgovinskog sporazuma, već samo cijelim nizom ekonomskih politika. Što se tiče želja Kanađana i Meksikanaca, ministrica Freeland sugerirala je u ponedjeljak kako će Kanada napustiti pregovore ako Amerikanci budu inzistirali na demontaži mehanizma rješavanja sporova oko dampinških cijena i subvencija proizvođačima. Taj mehanizam propisan je u 19. poglavlju NAFTA-e, a određuje da takve sporove rješavaju bilateralna povjerenstva.

Trumpova administracija želi ukinuti taj mehanizam jer su odluke povjerenstva često bile protiv američkih kompanija. Meksikanci pak priželjkuju slobodan pristup robama i uslugama, veću integraciju tržišta rada i jačanje energetske sigurnosti. U svakom slučaju, otvaranje pregovora o novom NAFTA sporazumu veliki je test vjerodostojnosti Trumpove administracije.  Do sada je predsjednik već poražen prilikom pokušaja ukidanja Obamina naslijeđa u obliku zdravstvene zaštite te nedostatka detaljnijeg plana porezne reforme. Povratak radnih mjesta zato je jedan od posljednjih Trumpovih aduta. I to unatoč činjenici da je naslijedio snažno gospodarstvo koje je ove godine otvorilo 1,3 milijuna radnih mjesta. 

Sporna pitanja sporazuma NAFTA

Porijeklo proizvoda
Sporazum određuje da su dobra oslobođena carina ako sadrže određeni postotak dijelova proizvedenih u SAD-u, Kanadi ili Meksiku. SAD želi povećati taj udjel u korist američkih dijelova.

Sporovi oko dampinga
Washington želi ukinuti 19. poglavlje koje određuje da sporove oko dampinga i nezakonitih subvencija rješavaju bilateralna povjerenstva. SAD je do sada u pravilu gubio te sporove.

Izvoz hrane
Američka vlada htjela bi ukinuti kvote na izvoz poljoprivrednih proizvoda. Nedavno je predsjednik Donald Trump kanadske kvote na uvoz američkih mliječnih proizvoda nazvao "sramotom". Kvote se primjenjuju i na šećer.

Manipulacija valutama
SAD namjerava ugraditi odredbu da članice ne smiju koristiti tečaj kako bi postigle konkurentnost izvoza. 

Javna nabava
Amerika želi da kanadske i meksičke lokalne vlasti kupuju više američkih proizvoda u javnoj nabavi. Istodobno proklamira nabavu domaće robe za javne projekte.

Sporovi s investitorima
Washington želi izmijeniti 11. poglavlje sporazuma, a kritičari tvrde da bi predložene izmjene išle na ruku multinacionalnim korporacijama u sporu s nacionalnim vladama.