Amerika nije Kanada. I Kanada nikada, ali baš nikada, neće biti dio Amerike ni na koji način, ni u kojem obliku, odlučan je bio 59-godišnji Mark Carney (59) u govoru nakon pobjede u utrci za vodstvo kanadske vladajuće Liberalne stranke.

Nasljednik premijera Justina Trudeaua je bivši guverner središnje banke i politički novak koji stiže iz financijskog sektora. Desetljeća iskustva u upravljanju bankama i pomaganju vladama u vremenima globalnih kriza i promjena, trebalo bi mu pomoći i u upravljanju državom, ističu analitičari.

Iskustvo u financijskom sektoru posebno će mu dobro doći u borbi protiv mjera koja uvodi ili će tek uvesti predsjednik SAD-a Donald Trump koji bi, usto, Kanadu rado vidio i kao dio Sjedinjenih Država, pa i fizički učinio Amerikom još većom.

Ogromna podrška
Zanimljivo je da se Carney nikad nije kandidirao na općim izborima, premda se proteklih godina nagađalo da bi mogao ući u politiku. Liberali su mu se, kako piše CNN, udvarali više od desetljeća, a najbliže politici bio je kad je savjetovao Trudeaua o ekonomskom oporavku Kanade od Covida-19. Bankar koji je postao političar službeno je u politiku ušao tek kad je u siječnju ove godine Trudeau najavio svoju ostavku.

Carney će tako postati premijer a da nikad nije sjedio u parlamentu. Na prvom glasanju unutar stranke dobio je gotovo 86 posto glasova. Do kraja godine u Kanadi bi se trebali održati i parlamentarni izbori. Roditelji su mu bili učitelji, a otac i ravnatelj srednje škole. Baka i djed s očeve strane bili su Irci iz okruga Mayo. Kao i brojni Kanađani, u djetinjstvu je igrao hokej na ledu.

Nastavio je školovanje u SAD-u i diplomirao ekonomiju na Harvardu, da bi magistrirao i doktorirao na Oxfordu. Prvo je 13 godina radio za banku Goldman Sachs, u uredima u Londonu, Tokiju, New Yorku, Torontu…, a 2003. prešao je u Kanadsku središnju banku. Jedno je vrijeme bio i suradnik dvaju ministara financija. Za guvernera središnje banke izabran je 2007., a analitičari tvrde da su njegovi potezi pomogli Kanadi da izbjegne najgore posljedice financijske krize.

Kanada je bila prva država članica skupine G7 čiji su se BDP i zaposlenost oporavili na razine prije krize. Koliko je bio uspješan, govori i podatak da ga je Bank of England 2013. pozvala da prijeđe k njoj za guvernera, kao prvu osobu koja nije Britanac na toj poziciji. Prije referenduma u Velikoj Britaniji 2016. Carney je upozoravao da bi Brexit mogao izazvati recesiju.

U međuvremenu je postao posebni izaslanik UN-a za klimatske akcije i financije, zalagao se za ulaganja financijskog sektora u smanjenje emisija štetnih plinova. Čista energija, klimatske politike i ekonomski prosperitet Kanade bili su mu glavne teme kampanje prije nedjeljnih izbora. Govorio je kako će niska emisija ugljika pomoći Kanadi da bude konkurentnija, a predložio je i prebacivanje financijskog tereta poreza na ugljik s potrošača na velike korporacije.

Naplata potraživanja

Dugoročno održivo poslovanje podrazumijeva i učinkovitu naplatu: Kako tvrtke mogu osigurati bolju likvidnost

Upravljanje rizicima

Je li svaki rizik prilika? Kako prepoznati potencijal u izazovima i potaknuti poslovni razvoj

U intervjuu s Jonom Stewartom u siječnju ove godine veliki dio kanadskih štetnih emisija plinova pripisao je naftnoj industriji, koja, rekao je, mora postati čišća. Nakon što je 2020. napustio bankarski sektor, radio je kratko kao predsjednik i voditelj ulaganja u Brookfield Asset Managementu s portfeljom od 600 milijardi dolara, kao savjetnik u par tvrtki i predsjednik upravnog odbora u Bloombergu L.P.

Nejednakosti u bogatstvu
Kad je Trump najavio Kanadu carine za Kanadu od 25 posto, Carney je rekao da bi Kanada trebala uzvratiti istom mjerom, dolar za dolar. “Trump napada kanadske obitelji, radnike i tvrtke i ne možemo mu dopustiti da uspije. I nećemo. Kanađani su uvijek spremni kad netko baci rukavicu. Neka se Amerikanci ne zavaravaju.

U trgovini kao i u hokeju, Kanada će pobijediti”, rekao je budući kanadski premijer i dodao da Amerikanci žele kanadske resurse, vodu, zemlju… Koliko je poznato, Carney je prisustvovao godišnjim sastancima Bilderberške skupine 2011., 2012. i 2019. godine. Na predavanju u Liverpoolu u prosincu 2016. upozorio na društveni rizik od ‘zapanjujućih nejednakosti u bogatstvu’ i velik rast udjela bogatstva koji drži jedan posto najbogatijih.