Nove procjene globalnog rasta Međunarodnog monetarnog fonda

Autor: Objava za medije , 22. siječanj 2015. u 09:56
Foto: Thinkstock

Međunarodni monetarni fond u svojim je najnovijim procjenama smanjio procjenu rasta svjetskoga gospodarstva.

Međunarodni monetarni fond u svojim je najnovijim procjenama smanjio procjenu rasta svjetskoga gospodarstva u ovoj i idućoj godini za 0,3 postotna boda u odnosu na svoje prethodne procjene iz listopada prošle godine. Najveći utjecaj na takva globalna očekivanja imaju smanjene procjene za Kinu, Rusiju, eurozonu i Japan (koje obilježava stagnacija i niska inflacija) kao i pojedine velike izvoznike nafte pogođene padom njezine cijene na svjetskom tržištu. Pritom su, među velikim svjetskim gospodarstvima, stope rasta revidirane na više jedino kod SAD-a. Takve razlike i njihova refleksija na kretanje tečaja dolara također povećavaju nesigurnost na globalnom tržištu. 

Za eurozonu, koja je značajan vanjskotrgovinski partner Hrvatske, MMF naglašava nisku razinu investicija te nisku inflaciju popraćenu očekivanjima o daljnjem usporavanju rasta cijena, što će u velikoj mjeri utjecati na sporiji oporavak gospodarstva. Zbog toga su procjene rasta eurozone za 2015. i 2016. godinu smanjene na 1,2% i 1,4% odnosno za 0,2 i 0,3 postotna boda manje nego u prošlogodišnjem listopadu. Pozitivni faktori rasta trebali bi ipak biti pad cijene nafte, daljnja monetarna popuštanja, manja fiskalna ograničenja te aktualna deprecijacija eura koja bi trebala pomoći izvozu. 

MMF najveću prijetnju ostvarivanju najnovijih procjena globalnog rasta vidi u utjecaju pada cijena nafte na ukupnu potražnju, a time i na kretanje cijena, odnosno potencijalne deflacijske pritiske te moguće potrese na globalnom financijskom tržištu koje bi mogao uzrokovati razvoj stanja u pojedinim velikim svjetskim gospodarstvima, posebno monetarna politika u SAD-a. Pored toga navode i postojeće geopolitičke odnose kao jednu od prijetnji globalnom rastu. 

Ovakve izmjene u procjenama MMF-a, s obzirom na blago smanjivanje globalnog rasta, a posebno gospodarstva eurozone, sugeriraju i određena očekivanja za Hrvatsku u smislu smanjenog utjecaja inozemne potražnje na kretanje BDP-a. No Hrvatska bi ipak kao značajan uvoznik nafte i naftnih derivata trebala biti u grupi zemalja koje će lagano profitirati od pada njihovih cijena na svjetskom tržištu, pa ovakve, blage, izmjene u procjenama ne bi trebale imati znatnijeg utjecaja na očekivanja za Hrvatsku. 

Komentirajte prvi

New Report

Close