Potaknuta prošlogodišnjom invazijom susjedne Rusije na Ukrajinu, Finska je popisala svoja postojeća skloništa od bombi i ustanovila da ih ima 50.500, priopćilo je finsko ministarstvo unutarnjih poslova.

Finska se pridružila vojnom savezu NATO-u u travnju u povijesnom zaokretu u sigurnosnoj politici, ali se desetljećima priprema za mogućnost sukoba s Rusijom, nakon što se oduprla pokušaju invazije Sovjetskog Saveza tijekom Drugoga svjetskog rata.

Oprezna sjeverna država već je 1950-ih uvela obaveznu izgradnju skloništa za hitne situacije ispod stambenih blokova i poslovnih zgrada, što objašnjava njihov sadašnji veliki broj.

Mjere pomoći u krizi

Evo kako u nekim europskim državama pomažu građanima s računima

Vladin popis stanovništva pokazao je da Finska s 5,5 milijuna stanovnika ima oko 50.500 skloništa od bombi u koja može stati 4,8 milijuna stanovnika u hitnom slučaju ili napadu, priopćilo je ministarstvo.

Također je utvrđeno da je 91 posto skloništa dovoljno jako da izdrži napad koji se izvodi konvencionalnim oružjem, dok je 83 posto opremljeno za pružanje skloništa od ispuštanja plinova ili u slučaju nuklearne opasnosti.

Skloništa su opremljena ventilatorima, nepropusnim vratima, krevetima koji se mogu slagati jedan na drugi, pa čak i kemijskim zahodima, kao što je propisano zakonom iz 2011. godine.

U vrijeme mira u nekim od podzemnih skloništa nalaze se bazeni, sportski centri ili – kao na samom sjeveru zemlje – tematski park Djeda Mraza.