Norveškom telekomu Telenor tržište Azije predstavlja temelj inozemnih prihoda, no politički problemi u Mjanmaru zadaju velike glavobolje vodstvu kompanije. Kako piše Reuters, otkako je vojna hunta u veljači u vojnom udaru preuzela vlast, naredila je svim telekomunikacijskim kompanijama u zemlji presijecanje mobilnih veza radi gušenja građanskih prosvjeda. Time je poslovanje Telenora u nekoj vrsti limba. Telenor je jedna od rijetkih zapadnih kompanija koja se usudila ući na tržište Mjanmara – nekadašnje Burme – nakon što je ta država prije 10 godina okončala polustoljetno razdoblje vojne diktature.

Samo dva ‘stranca’

Uz Telenor tamo od stranih telekoma posluje još samo katarski Ooredoo. Ostali operateri su državni MPT te Mytel, kompanija koja je u djelomičnom posrednom vlasništvu mjanmarske vojske. Telenor ima 187 milijuna korisnika u devet stranih država, a od toga je 95 posto u Aziji. U Mjanmaru je norveška kompanija prisutna od 2014. godine, a do sada je prikupila preko 18 milijuna korisnika, odnosno trećinu od 54 milijuna stanovnika te države u jugoistočnoj Aziji. To tržište Telenoru nije marginalno – u prihodima sudjeluje sa 6 posto, a u operativnoj dobiti sa 7 posto. Međutim, ovogodišnji povratak vojske na vlast rezultirao je otpisom poslovanja od 783 milijuna dolara. Zbog toga je kompanija ubilježila gubitak u prvom kvartalu od 3,9 milijardi kruna (468,2 milijuna dolara) dok je u istom lanjskom razdoblju bilježila neto dobit od 698 milijuna kruna.

Na taj se potez kompanija odlučila prošloga tjedna u svjetlu značajnog pogoršanja sigurnosne situacije i stanja ljudskih prava u Mjanmaru što značajno utječe na poslovanje. Vojni režim uveo je restrikcije svim telekomunikacijskim operaterima u zemlji, a 15. ožujka je zatražio gašenje mobilnog prijenosa podataka na području cijele zemlje kako bi otežao organiziranje prosvjeda u kojima su do sada poginule stotine ljudi. Telenoru je ta mjera srezala prihode za upola. Režim je 23. ožujka objavio kako do daljnjega ne namjerava ukinuti restrikcije korištenja mobilnih mreža. Ipak, tijekom prvog tromjesečja još 2 milijuna Mjanmaraca počelo je koristiti Telenorove usluge, a kompanija je primijetila značajan porast telefonskog prometa. Otpisom je poslovanje u toj državi potpuno uklonjeno iz poslovnih prognoza za 2021. godinu. Telenor je odbio komentirati koliko je uopće realno očekivati bilo kakav novčani tok od mjanmarskog poslovanja u narednim godinama. “Nastavak naše prisutnosti ovisit će o razvoju situacije u zemlji i mogućnosti pozitivnog doprinosa narodu Mjanmara”, izjavio je izvršni direktor Sigve Brekke.

U razgovoru za Reuters Brekke je dodao kako Telenor za sada planira ostati na tamošnjem tržištu, ali se “suočava s mnoštvom dilema”. Iako je proteklih godina dobivao pohvale zbog ekonomske podrške mladoj i krhkoj mjanmarskoj demokraciji, aktivističke skupine dugo upozoravaju i na veze Telenora s vojnom huntom. Stručnjak Ujedinjenih naroda Chris Sidoti smatra da norveška kompanija treba izbjeći uplatu poreza i naknada iz kojih se vojni režim može izravno ili neizravno financirati. Ako ne može “činiti više dobra nego štete”, trebao bi se povući s tog tržišta, smatra Sidoti. S druge pak strane Espen Barth Eide – nekadašnji norveški ministar vanjskih poslova na dužnosti u vrijeme Telenorova dobivanja dozvole za rad u Mjanmaru – ističe kako kompanija treba ostati i iskoristiti svoju poziciju snažne strane kompanije u ulozi glasnog kritičara politike vojnog režima. Da je Telenor u ozbiljnoj dvojbi što učiniti potvrđuje i ministarstvo trgovine, industrije i ribarstva koje predstavlja norvešku državu kao dioničara s 54 posto udjela. “S aspekta korporativnog upravljanja, ulaganje u Mjanmaru je odgovornost upravnog odbora i vodstva kompanije”, istaknula je glasnogovornica ministarstva.

Vičan vojnim huntama

Inače, Telenoru poslovanje u državama gdje vojska drži vlast nije nepoznanica. Posluju i u Pakistanu i Tajlandu. Jon Fredrik Baksaas, čelnik Telenora u vrijeme ulaska na mjanmarsko tržište, kaže da je kompanija dobro promislila o rizicima poslovanja s obzirom na procjene da tamošnji eksperiment s kvazicivilnom vladom možda neće potrajati. “Ali tada smo smatrali da ćemo imati – kao zapadna kompanija koja donosi telekomunikacije u toj zemlji – neku vrstu odgovornosti, a bit ćemo i dobrim dijelom jamac da će se stvari odvijati korektno”, kaže Baksaas. Kompanija je u tome imala i značajnu političku podršku.

Norveška je vlada otpočetka podržavala razvoj demokracije, a još 1991. norveški Odbor za Nobelovu nagradu za mir dodijelio je to priznanje oporbenoj liderici Aung San Suu Kyi. No, Oslo je Telenor upozoravao i na rizike njegove mjanmarske avanture, otkriva Espen Barth Eide. “Kazali smo im da je to komplicirana zemlja koja je imala surovu vojnu diktaruru. Telenor je toga bio vrlo dobro svjestan”, kaže nekadašnji šef norveške diplomacije. Kompanija je od početka izbjegavale ekonomske veze s vojskom, kaže Jon Fredrik Baksaas.

Prisjeća se da je u prvim tjednima osoblje moralo sjediti na podu jer je kompanija odbila podmititi carinike prilikom uvoza uredskog namještaja. Korupcijskih rizika bilo je i prilikom postavljanja stupova s odašiljačima, kaže Baksaas. No, aktivistička skupina “Pravda za Mjanmar” u lanjskom izvješću tvrdi da su Telenorove stupove 2015. gradili i izvođači povezani s vojskom. Izvješće iz 2019. pokazuje i da je kompanija urede unajmila u zgradi izgrađenoj na zemljištu u vlasništvu vojske.