Povećanje poreza na imovinu koji bi trebao snažnije pogoditi bogatiji sloj stanovništva postalo je vruće političko pitanje u Norveškoj uoči rujanskih parlamentarnih izbora. U javnu debatu ovoga se tjedna uključila i najveća tamošnja udruga poslodavaca koja smatra da bi veće oporezivanje imovine ugrozilo otvaranje novih radnih mjesta u kritičnom trenutku polaganog oporavka naftne industrije. 

Umjetna linija podjele
"Ne smijemo povući umjetnu liniju podjele između poduzetnika i radnika, bogatih i siromašnih. Radi se o rastu zapošljavanja koji je najvažnija stvar koju možemo učiniti u redistribuciji bogatstva", izjavila je u intervjuu Bloombergu Kristin Skogen Lund, direktorica udruge NHO koja okuplja 25.000 norveških kompanija. Prema ocjeni Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), Island i Norveška imaju najbolju redistribuciju dohotka na svijetu.

Osim toga, Norveška je uz Francusku, Švicarsku i Španjolsku jedina u Europi koja je uvela porez na imovinu. Međutim, izgledno je njegovo povećanje. Oporbena Laburistička stranka – favorit za pobjedu na rujanskim izborima – predlaže povećanje poreza sa sadašnjih 0,85 posto na 1,2 posto na imovinu višu od 1,45 milijuna kruna (1,14 milijuna kuna). Za norveške standarde ne radi se o osobitom bogatstvu. Za ilustraciju, toliko u prosjeku stoji kuća od stotinjak četvornih metara u provinciji. Sadašnja desna manjinska vlada snizila je porez s tadašnjih jedan posto na trenutnu razinu u sklopu šireg smanjenja poreznog opterećenja nakon što su 2014. pale cijene nafte i gurnule norveško gospodarstvo u krizu. Desna vlada tvrdi da će u potpunosti ukinuti taj porez ako dobije povjerenje birača za drugi mandat.

No, nejasno je kada će se to dogoditi jer iz tog političkog tabora poručuju kako će im prioritet biti smanjenje poreza "običnim" ljudima. Prema tvrdnjama NHO-a, ako laburisti uvedu veći porez na imovinu, to će u četiri godine povećati proračunske prihode po toj osnovi za pet milijardi kruna odnosno 633 milijuna dolara. Takvo porezno opterećenje značajno bi se odrazilo na otvaranje novih radnih mjesta, tvrde u udruzi poslodavaca. Kao argument pružaju rezultate ankete koji pokazuju da bi gotovo 60 posto poslodavaca zaposlilo više ljudi ako bi porez bio ukinut.   

Laburisti čine grešku
Ukidanje poreza želi 90 posto anketiranih poslodavaca. Jedan od njih je i Brian Sjoen, izvršni direktor i vlasnik tvrtke Stillasgruppen koja pruža usluge u naftnoj industriji. Prema njegovu mišljenju, Laburistička stranka čini grešku takvim prijedlogom u vrijeme kad se Norveška polako oporavlja od krize na naftnom tržištu. Kako kaže, morao je isplatiti dobit svoje tvrtke u obliku dividende kako bi mogao platiti taj namet, a to nije dobro za poslovanje.

"Ne poznajem ni jednog vlasnika tvrtke koji ne želi ukidanje tog poreza", tvrdi Sjoen. Zbog krize izazvane padom cijena nafte stopa zaposlenosti pala je sa 69 posto iz 2013. na sadašnjih 67 posto. Iz Laburističke stranke odbijaju kritike da će povećanje poreza na imovinu ugroziti otvaranje novih radnih mjesta. Tvrde da će se višim porezom dodatno smanjiti dohodovna nejednakost u najbogatijoj skandinavskoj državi te iznaći novac za izdatke socijalne skrbi. Poslodavci moraju shvatiti da imaju koristi od snažnijeg društva u kojem nema velikih razlika između bogatih i siromašnih, tvrdi parlamentarni zastupnik laburista Truls Wickholm.

"Ekonomske politike koje favoriziraju bogatiji sloj nigdje u svijetu nisu donijele više radnih mjesta, pa nema razloga da funkcioniraju u Norveškoj", izjavio je Wickholm.