U Norveškoj se jučer i danas održavaju parlamentarni izbori na kojima bi nakon dva mandata i osam godina s vlasti mogli otići socijaldemokrati, a na vlast doći konzervativci. Kako god bilo, glavna tema predizbornih rasprava je bio, naravno, novac.

No, za razliku od ostatka svijeta, gdje je uvijek problem nedostatak sredstava za sve želje političara, u Norveškoj je problem – što napraviti s previše novca? Stoga se mnogi svjetski listovi i portali ovih dana bave norveškim problemima. Analize AFP-a, Deutsche Wellea i Business Insidera imaju zajedničku postavku:  predivna priroda, visok životni standard, niska nezaposlenost i mnogo novca – u Norveškoj gotovo da i nema razloga za žalbu. Koplja se lome jedino oko pitanja u što uložiti sve to bogatstvo, a da ono dugoročno ne ugrozi gospodarstvo i ukupni društveni sustav. Naime, Norveška najveći dio svojeg prihoda od nafte od 1990. godine ulaže u poseban razvojni fond koji bi trebao pomoći Norvežanima u vremenu krize. Do sada se u taj fond slilo više od 560 milijardi eura, a novac se i neprestano uvećava zbog pametnog investiranja i izostanka bilo kakvih afera u gospodarenju s njim.

Postavlja se pitanje: imaju li Norvežani uopće razloga za žalbu? Naime, svaki put prilikom objavljivanja nekih novih rezultata istraživanja visine standarda i životne kvalitete u europskim zemljama, Norveška se nalazi u samom vrhu. "Naše ceste su u lošem stanju, a u takvom je i sustav željeznica. Osim toga, vrijeme je da s ulica nestanu prosjaci. Uopće bi se jedan veći postotak novca iz naftnih fondova trebao investirati u socijalni sustav. Imamo dovoljno novca, zašto ga ne ulažemo u područja kao što je ovo?“, kaže Norvežanin Stig Eikeland za Deutsche Welle.

'Tipični' problemi

Rupe na cestama, nekolicina ilegalnih useljenika iz istočne Europe koji prose na ulicama i nesloga po pitanju toga koliko točno novca bi se trebalo staviti na stranu za loša vremena. To su tipični problemi koji muče Norvešku, a na koje se većina drugih europskih zemalja samo osmjehuje. No, u Norveškoj su to središnje teme koje se nalaze u fokusu izborne kampanje parlamentarnih izbora.  Norveški premijer, Jens Stoltenberg iz Socijaldemokratske radničke stranke usprkos ugledu kojeg uživa u zemlji , prema mišljenju mnogih, ipak je često preoprezan. Po pitanju socijalne politike i razvoja infrastrukture, Stoltenberg ipak nije uspio ispuniti sva očekivanja. Mnogi Norvežani bi radije više novca iz državnih naftnih fondova željeli uložiti u socijalni sustav. Hoće li populistička kampanja konzervativaca koji su obećavali upravo više novca za javne projekte, i njihov mogući dolazak na vlast, znatnije promijeniti situaciju u Norveškoj, tek će se vidjeti.

'Ulaganje u nekretnine se očito isplati'

"Jedan dio novca iz državnih norveških naftnih fondova ulaže se u zemlju, u državna mirovinska i socijalna osiguranja, a drugi dio novca se investira u inozemstvu“, objašnjava Rune Vist  iz Banke Trondheim za DW. On dodaje kako su ti norveški fondovi u međuvremenu vlasnici jednog do dva posto svih dionica u Europi. "Norveška je time najveći svjetski državni investitor. Taj fond trenutno raspolaže s oko 560 milijardi eura“, kaže Vist, koji je nekoć radio kao savjetnik za ulaganja velikih poduzeća u Oslu, ali i državnih naftnih fondova. Osim toga, kako kaže on, to bogatstvo stalno raste budući da je vrlo dobro uloženo. "Investicije su danas podijeljene na sljedeći način: oko 60 posto novca se nalazi u akcijama, 35 posto u obveznicama i oko pet posto je u privatnom vlasništvu. Naftni fondovi u Londonu, Švicarskoj i SAD-u su u posljednje vrijeme u velikom stilu novac ulagali u nekretnine. U Londonu, primjerice, je kupljen veliki dio Regent Streeta, u Švicarskoj centrala koncerna Credit Suisse, u SAD-u je kupljeno također nekoliko trgovačkih centara“, kaže Vist. Norveška uvelike potiče svoje građane na ulaganje u nekretnine. "U svakom slučaju to nije loše. Ulagati u nekretnine se očito isplati“, kaže Rune Vist, koji je i sam nedavno novac uložio u obiteljsku kuću vrijednu 750.000 eura u blizini Trondheima.

Nezaposlenost u Norveškoj je zanemariva, uglavnom ispod tri posto, a naftni sektor je digao plaće koje su danas prosječno gotovo 70 posto veće nego u Europskoj uniji. To naravno utječe na konkurentnost norveškog gospodarstva koje je, izuzev sektora nafte i plina, globalno sve manje konkurentno. Torbjoern Eika, voditelj istraživanja u tamošnjem statističkom Uredu, kazao je za Business Insider da bi ovakav trend priljeva "petrodolara" mogao imati katastrofalne posljedice po zapošljavanje u budućnosti i javne financije. "Sve ovisi o tome kako je novac potrošen", naglašava Eika.

U svakom slučaju, kako se čini, život u budućnosti u zemlji fjordova mogao bi i još jako dugo vremena biti ovako miran i idiličan kao što je to sada.