Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu ove godine bit će uručena znanstvenicima Katalin Kariko i Drewu Weissmanu za otkrića koja su omogućila razvoj mRNA cjepiva protiv Covida-19, objavio je Nobelov odbor u ponedjeljak.

Jednu od najprestižnijih znanstvenih nagrada u svijetu odabrao je Nobelov odbor švedskog medicinskog sveučilišta Karolinska Institute, a uključuje i 11 milijuna švedskih kruna, odnosno oko 950 tisuća eura.

“Nobelova nagrada za fiziologiju i medicinu za 2023. dodijeljena je Katalin Kariko i Drewu Weissmanu za njihova otkrića u vezi s modifikacijama nukleozidnih baza koje su omogućile razvoj učinkovitih mRNA cjepiva protiv Covida-19”, objavio je odbor.

Manipuliranje mRNA
Mađarica Kariko radila je kao viša potpredsjednica i voditeljica odjela RNA proteina u BioNTechu do 2022.godine, a otad je savjetnica tvrtke. Također je profesorica na Sveučilištu Szeged u Mađarskoj i pomoćna profesorica na Medicinskom fakultetu Perelman Sveučilišta u Pennsylvaniji. Amerikanac Weissman je profesor istraživanja cjepiva na Perelmanu.

Radeći zajedno na Sveučilištu u Pennsylvaniji 1990-ih i 2000-ih, njih dvoje su otkrili kako se mRNA, biološka molekula koja prevodi genetske informacije u proteine, može manipulirati i dostaviti ljudskim stanicama u stabilnom obliku.

Kariko je pronašla način kako spriječiti imunološki sustav da pokrene upalnu reakciju protiv laboratorijski napravljene mRNA, a koja se ranije smatrala glavnom preprekom bilo kakvoj terapijskoj upotrebi mRNA. Zajedno su pokazali da prilagodbe nukleozida, molekularnih slova koja ispisuju genetski kod mRNA, mogu držati mRNA ‘ispod radara’ imunološkog sustava tijela.

“Dakle, ovogodišnja Nobelova nagrada odaje priznanje njihovom temeljnom znanstvenom otkriću koje je iz temelja promijenilo naše shvaćanje interakcije mRNA s imunološkim sustavom i imalo veliki utjecaj na društvo tijekom nedavne pandemije”, rekao je Rickard Sandberg, član Nobelovog odbora na Institutu Karolinska.

Njihov najvažniji istraživački rad iz 2005. u početku je privukao malo znanstvene pozornosti, rekao je Nobelov odbor, ali je interes porastao nakon naknadnih studija 2008. i 2010. Nekoliko biotehnoloških tvrtki počelo je raditi na cjepivima protiv virusnih infekcija, što je kulminiralo uspješnom utrkom u proizvodnju cjepiva protiv koronavirusa odobrenih 2021.

Izdašne zarade
Njihova otkrića omogućit će razvoj prvog cjepiva temeljenog na glasničkoj RNA tehnologiji koja će donijeti preokret u borbi protiv pandemije Covida 19 koja je do danas odnijela više od 770 milijuna ljudskih života diljem svijeta. Cjepiva su pomogla zaustaviti rast zaraza koronavirusom što je omogućilo vlastima da ukinu niz ograničenja društvenih aktivnosti i putovanja nametnutih tijekom pandemije.

Na tehnologiji glasničke RNA razvijena su cjepiva BioNTecha i Pfizera te Moderne. Obje kompanije ostvarile su rekordne prihode u 2022.; Pfizer je lani uprihodio oko 100 milijardi dolara, od čega se 57 milijardi odnosilo na cjepivo protiv Covida te antivirusnu tabletu. Modernini prihod dosegnuo je 19,3 milijarde dolara.

Usporedbe radi, Modernin godišnji prihod prije razvoja cjepiva protiv novog koronavirusa iznosio je oko 800 milijuna dolara. Nagrada za medicinu je prva od šest ovogodišnjih Nobelovih nagrada koja će biti objavljena. U narednim danima doznat će se laureati nagrada za fiziku, kemiju, književnost, mir i ekonomiju.