Nobelovu nagradu za ekonomiju u 2023., jedno od najvećih priznanja u znanstvenim krugovima, osvojila je američka ekonomska povjesničarka Claudia Goldin za svoj rad na istraživanju nejednakosti plaća između muškaraca i žena, objavila je u ponedjeljak Kraljevska švedska akademija znanosti.

Priznanje, službeno poznato kao nagrada švedske središnje banke Sveriges Riksbank za ekonomske znanosti, posljednja je u nizu ovogodišnjih dodjela popraćena s iznosom od 11 milijuna švedskih kruna, gotovo milijun američkih dolara.

“Ovogodišnja laureatkinja za ekonomske znanosti Claudia Goldin pružila je prvi sveobuhvatan prikaz zarada žena i sudjelovanja na tržištu rada kroz stoljeća. Njezino istraživanje otkriva uzroke promjena, kao i glavne izvore preostalog rodnog jaza”, objavilo je tijelo koje dodjeljuje nagradu, prenosi Reuters.

Američka znanstvenica, inače prva žena s profesurom na odsjeku za ekonomiju sveučilišta Harvard, tek je treća žena nagrađena Nobelom za ekonomiju. “Bila je iznenađena i jako, jako sretna”, rekao je glavni tajnik Kraljevske švedske akademije znanosti Hans Ellegren. Njezina knjiga pod nazivom ‘Razumijevanje rodnog jaza: ekonomska povijest američkih žena’ iz 1990. godine postala je iznimno utjecajna za ispitivanje korijena nejednakosti plaća.

Goldin je, između ostalog, pratila studije o utjecaju kontracepcijskih pilula na karijeru žena i odluke o braku, prezimenima žena nakon udaje kao društvenom pokazatelju, kao i razlozima koji stoje iza činjenice da žene danas čine većinu studenata.

Društvene implikacije
“Otkrića Claudije Goldin imaju goleme društvene implikacije. Kada naposljetku razumijemo problem i kad ga nazovemo pravim imenom, moći ćemo utrti i bolji put prema naprijed”, rekla je članica odbora za nagradu za ekonomiju Randi Hjalmarsson.

Diskriminacija poslodavaca na temelju spola na papiru je nezakonita u većem dijelu svijeta, uključujući i Hrvatsku, no famozni ‘stakleni plafon’ u visini plaća i teže napredovanje žena u odnosu na muškarce još uvijek je realnost. Prema Pew Research centru, žene su u SAD-u prošle godine zaradile tek 82 posto onog što su zaradili muškarci.

I Europa se bori s nejednakostima dvaju spolova. Podaci Europske komisije govore da su žene u Europi u prosjeku zarađivale 13 posto po satu od muškaraca u 2021. godini. Jedan od gromoglasnih rezultata Goldinog istraživanja je da, unatoč smanjenju jaza tijekom prethodnih desetljeća, ima malo dokaza da bi se on uskoro u potpunosti mogao zatvoriti.

Raskorak u plaćama žena i muškaraca američka znanstvenica pripisala je lepezi faktora, od direktne diskriminacije do fenomena koji naziva ‘pohlepan rad’ – izraza koji je skovala za poslove koji se plaćaju nesrazmjerno više po satu kada netko radi dulje ili ima manju kontrolu nad tim satima, što posljedično kažnjava žene koje traže fleksibilne satnice. Unatoč tome što se na prvi pogled čini da samo žene pogođene, posljedice su dubinske i dalekosežne za društvo.

Oba spola gubitnici
“Važno je da oba spola gube. Muškarci se odriču vremena sa svojom obitelji, a žene se često odriču svoje karijere”, istaknula je prošle godine za blog Social Science Bites. Nagrada za ekonomiju izvorno nije bila je jedna od nagrada za znanost, književnost i mir uspostavljenih na temelju oporuke izumitelja dinamita i biznismena Alfreda Nobela već je formirana 1968. godine na inicijativu i financiranje švedske središnje banke, podsjeća Reuters.

Prvo priznanje za ekonomiju dodijeljeno je 1969. godine, a neki od laureata uključuju Friedricha Augusta von Hayeka, Miltona Friedmana i američkog ekonomista Paula Krugmana. Njome je prošle godine nagrađen trojac američkih ekonomista, među kojima i bivši guverner Federalnih rezervi Bena Bernankea, za istraživanje kako reguliranje banaka i podupiranje propalih zajmodavaca novcem poreznih obveznika može prevenirati još dublju gospodarsku krizu, poput Velike depresije 1930-ih. Simptomatično, kao i kod drugih Nobelovih nagrada, velika većina otišla je u ruke – muškaraca.

Prije Goldin samo su dvije žene ranije nagrađene najvišim priznanjem za ekonomiju: Elinor Ostrom 2009. i Esther Duflo deset godina kasnije. Nobelova nagrada za ekonomiju posljednja je u nizu ovogodišnjih priznanja Kraljevske švedske akademije znanosti koje je su dodijeljene otkrićima na temelju kojih je razvijeno cjepivo protiv Covida 19, atomskim snimkama i kvantnim točkama, kao i norveškom piscu i iranskoj aktivistici.