Gotovo dvije godine nakon što je u Njemačku ušlo milijun izbjeglica iz Sirije, Iraka i Afganistana, nezaposlenost u gospodarskom motoru Europe i dalje pada unatoč vladinim predviđanjima kako će izbjeglički val podići nezaposlenost.
U Njemačkoj trenutno radi rekordnih 43,5 milijuna ljudi, a stopa nezaposlenosti od šest posto na najnižoj je razini od ujedinjenja prije četvrt stoljeća.

Mnogi su iznenađeni

Valja se podsjetiti kako je tamošnje ministarstvo rada na vrhuncu migrantskog vala sredinom 2015. godine predviđalo povećanje stope nezaposlenosti već 2016. godine. Predviđanja ekonomista za ovu godinu govore da se stopa nezaposlenosti neće mijenjati, a sljedeće će blago narasti na 6,2 posto. Bundesbanka je nešto optimističnija i predviđa nezaposlenost od 5,8 posto u 2018. godini.

“Ono što iznenađuje mnoštvo ljudi u Njemačkoj jest da imate u zemlji milijun izbjeglica, a ne vidimo ništa u promjeni nezaposlenosti”, kaže za Bloomberg Raimund Becker, član odbora Savezne agencije za rad. Bloombergova analiza pokazuje zašto je tržište rada najveće europske ekonomije uspjelo “progutati” milijun migranata.

Prvi i osnovni razlog je prirodni odljev što posebno dolazi do izražaja u Njemačkoj, zemlji s najnižim prirodnim prirastom u Europi i iznimno pogođenoj starenjem stanovništva. Naime, sa sadašnjih 80 milijuna ljudi stanovništvo Njemačke do 2060. smanjit će se na 68 milijuna. Već sada tamošnje tržište rada godišnje gubi 300.000 radnika koji odlaze u mirovinu. Prirodni odljev uz otvaranje novih radnih mjesta zbog ekonomskog rasta rezultira s 36.000 novih poslova koji se svakog mjeseca nude. S druge strane, mjesečno se na “burzu rada” prijavljivalo oko 10.000 migranata, pokazuju podaci za prvo lanjsko polugodište. U drugom polugodištu prosječni broj prijava bio je čak i nešto manji.
“Tako dugo dok kompanije stvaraju više radnih mjesta nego što broj izbjeglica ulazi na tržište rada, to uravnotežuje ukupnu stopu, čak i ako izbjeglice ne popunjavaju sve pozicije koje se otvaraju”, tumači Stefan Kipar, ekonomist u Bayerische Landesbank u Münchenu.

Malo strpljenja, velika prilika

Drugi razlog su integracijski tečajevi na kojima izbjeglice svladavaju njemački jezik i radne vještine, a zbog čega su izvan tržišta rada po nekoliko godina. Dio objašnjenja leži u njemačkom sustavu pripravništva – kombinaciji obrazovanja u školama i prakse u tvrtkama. Bez prolaska tog pripravništva i svladavanja jezika nema ni (službenog) ulaska na tržište rada.

Prema procjenama njemačkog zavoda za zapošljavanje, proći će oko šest godina dok sve izbjeglice ne polože njemački jezik, stručno obrazovanje i praksu kako bi se mogli smatrati kvalificiranim radnicima. “Velika prilika za Njemačku jest što su izbjeglice mlade – više od 70 posto mlađe je od 30 godina. Nije veliki problem integrirati ih u tržište rada ako budemo malo strpljivi”, ističe Raimund Becker.