Dužnosnici njemačke vlade upozorili su Washington kako prijedlog dodatnih sankcija za sudionike kontroverznog projekta Sjeverni tok 2 prijeti realizaciji tog podmorskog plinovoda, ali predstavlja i ozbiljno miješanje u unutarnje stvari Njemačke i Europske unije.

Za dovršetak plinovoda potrebno je u baltičko podmorje položiti još 160 kilometara cijevi kako bi se dosegle plinske postaje na njemačkoj sjevernoj obali.

Blokada dovršetka

Dosadašnje američke sankcije ciljale su kompanije koje su uključene u ovaj projekt. Podsjetimo, s ruske strane to je plinski div Gazprom, a sa europske konzorcij kompanije Uniper, Engie, Wintershall i Gasunie. Nakon što je prvi krug američkih sankcija postao služben prošle godine, švicarska kompanija Allseas obustavila je radove na polaganju cijevi, ali ih je nastavila ruska strana.

Republikanci su početkom lipnja podnijeli prijedlog zakona Senatu SAD-a za proširenje sankcija na plinovodu Sjeverni tok 2, a press služba jednog od predlagača objavila je kako taj prijedlog pojašnjava i proširuje sankcije prema zakonu o osiguravanju energetske sigurnosti Europe i ima za cilj blokiranje dovršetka plinovoda.

Mnogi pak američke poteze tumače pokušajem onemogućavanja izvoza ruskog plina u Europu kroz Sjeverni tok 2, za račun izvoza viškova američkog ukapljenog prirodnog plina na to izdašno tržište. Na tom tragu razmišlja i Kirsten Westphal iz Njemačkog instituta za međunarodne i sigurnosne studije.

„Washinton stvara pritisak zbog kupnje američkog LNG-a“, ističe Westphal. O izgradnji plinovoda i energetskom suverenitetu Europe i Njemačke sredinom tjedna je raspravljao Odbor za ekonomiju i energetiku njemačkog Bundestaga, a mediji prenose kako njemački političari smatraju da nova runda američkih sankcija može pogoditi čak i članove vlade u Berlinu.

Utjecaj na 120 kompanija

„Govorimo o izravnom miješanju u njemačku i europsku energetsku politiku i suverenitet“, izjavio je tijekom sjednice Niels Annen, državni tajnik u ministarstvu vanjskih poslova. Michael Harms, direktor udruge poslodavaca, procijenio je da bi novi krug američkih sankcija mogao utjecati na 120 kompanija iz 12 europskih država. Međutim, valja podsjetiti kako Sjeverni tok 2 izaziva podjele i unutar Europe.

Kritičari tog projekta tvrde kako gradnjom tog plinovoda Njemačka zbog svojih komercijalnih interesa izbija Ukrajini iz džepa izdašne naknade za tranzit ruskog plina preko njezina teritorija. Dio istočnih i baltičkih članica Europske unije također brine što bi plinovod mogao dodatno povećati ovisnost Europe o ruskom plinu.

Na sjednicu odbora Bundestaga pozvan je i nekadašnji kancelar Gerhard Schröder, predsjednik odbora dioničara tvrtke Nord Stream, inače blizak ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. Bivši kancelar upozorio je da bi, budu li usvojene nove američke sankcije, financijski gubici bili ogromni.

„Ulaganje u europsku infrastrukturu u iznosu od 12 milijardi eura bilo bi u opasnosti, a potrošači u Europi suočili bi se s dodatnim troškovima do četiri milijarde eura godišnje”, rekao je Schröder.