Poučeni gorkim iskustvom gubitka čak pola milijarde eura u nedavnoj propati jedne banke, mali njemački gradovi i općine počeli su povlačiti novac iz ostalih malih banaka.

To je najveći udarac povjerenju u njemački financijski sustav u posljednjih nekoliko desetljeća. Sredinom ožujka propala je banka Greensill nakon što se njezin vlasnik, Greensill Capital, našao u financijskim problemima.

Jadi načelnika

Kako piše Reuters, propašću Greensilla njemački sustav osiguranja bankovnih depozita isplatio je štedišama 2 milijarde eura. Međutim, depoziti gradova i općina nisu bili pokriveni jamstvom države, pa su ostali bez nekoliko stotina milijuna eura.

Upućeni izvori tvrde da su gradovi i općine u Greensillu držali čak 500 milijuna eura. “Mi smo uništeni”, jada se Reutersu Rainer Schniztler, načelnik Pöckinga, malog mjesta sa 16.000 stanovnika u Bavarskoj na granici s Austrijom koji je u Greensillu imao depozit od 5 milijuna eura.

O propasti banke Schnitzler je saznao iz medija, pregledavajući internetske portale. “Odlučili smo da više nećemo stavljati novac u male privatne banke”, ističe prvi muž Pöckinga.

Trend sve izraženijeg oročavanja novca lokalnih vlasti u malim bankama posljednjih je godina rezultat monetarne politike Europske središnje banke (ECB), odnosno okružja iznimno niskih kamatnih stopa na štednju.

Kako su kamatne stope na štednju u velikim bankama pale praktički na nulu, gradovi i općine okrenuli su se malim lokalnim bankama, često nepoznatima široj njemačkoj javnosti koje su nudile nešto više kamatne stope. Daniel Töpfer, načelnik Weissacha u blizini Stuttgarta, ističe kako je ECB-ova politika učinila upravljanje financijama malih gradova i općina “nevjerojatno teškim”.

“Ne možemo kupovati zlatne poluge ni graditi sefove. Ovo je fatalno za lokalnu samoupravu”, naglašava Töpfer. Nakon što je čuo za propast Greensilla, Töpfer je odlučio povući novac iz podružnica ruske banke VTB te nizozemske NIBC.

Jugozapadni grad Bötzingen izgubio je 13 milijuna eura, a čelnik tog mjesta Dieter Schneckenburger upire prstom u državne institucije za koje tvrdi da nisu ništa naučile iz propasti američke banke Lehman Brothers 2008. te lanjskog skandala s propašću njemačkog platnog servisa Wirecard.

Vlasti istočne pokrajine Tirinške, koja je u Greensillu držala 50 milijuna eura, tvrde da više neće štedjeti u malim bankama. Takav zaokret u razmišljanju nije bezazlen za tamošnji bankovni sustav.

Važan dio

Njemački gradovi i općine u bankama drže više od 220 milijardi eura i važan su dio ukupnih depozita koji vrijede preko 2,5 bilijuna eura. Strane banke s podružnicama u Njemačkoj posljednjih su godina bile osobito uspješne u privlačenju štediša.

Samo u posljednjih godinu dana vrijednost depozita u stranim bankama porasla je 14 posto. Međutim, ni te banke ne mogu izbjeći općenite probleme koji pritišću njemački bankovni sustav – nisku profitabilnost, izloženost sektorima pogođenima pandemijom koronavirusa te veliki portfelj nekretnina.

“Moguće je da postoje problemi i u ostalim bankama koje nisu na radaru regulatora”, smatra odvjetnik Volker Weinreich koji pravno savjetuje neke manje gradove. Pojedinačno najveći gubitak među gradovima zabilježio je Monheim am Rhein na sjeverozapadu zemlje koji je u propasti Greensilla ostao bez 38 milijuna eura.

Gradonačelnik Daniel Zimmermann postao je čelna figura ujedinjenog odgovora lokalnih vlasti na ovu krizu. “Većina depozita, oko 30 milijuna eura, položena je u prosincu. Bila je to greška. No, nismo imali ni najmanju naznaku da se u banci događa nešto neubičajeno”, kaže Zimmermann.

Međutim, ova epizoda pokazuje i koliko je koncept štednje trenutno obezvrijeđen. “Kad sam bio dijete, odlazio sam u banku s kasicom prasicom i dobivao darove nakon oročavanja novca. Sada se praktički moram ispričavati što sam došao oročiti novac”, kaže Rainer Schnitzler.