S neizvjesnom opskrbom u dugom roku nakon raskidanja veza s Rusijom, njemačke tvrtke užurbano traže alternativne energetske izvore.

Njemački kemijski gigant BASF potpisao je dugoročni ugovor o uvozu ukapljenog prirodnog plina iz SAD-a od sredine 2026. do 2043. godine. Prema dogovoru objavljenom u utorak, BASF će godišnje kupovati 800.000 tona LNG-a od najvećeg američkog proizvođača Cheniere Energyja.

Kritične promjene
“Uspostavom vlastitog lanca opskrbe LNG-om s Cheniereom diverzificiramo naš energetski i portfelj sirovina u vrijeme kritičnih promjena na europskom tržištu plina”, rekao je glavni financijski direktor BASF-a Dirk Elvermann u izjavi, prenosi FT. “Dok smanjujemo svoju ovisnost o fosilnim gorivima ovaj sporazum će osigurati pouzdanu opskrbu prirodnim plinom po konkurentnim uvjetima”, rekao je.

Cheniere i BASF nisu otkrili cijenu po kojoj će se plin prodavati, no kažu da je indeksirana prema američkoj referentnoj vrijednosti prirodnog plina Henry Hub, koja je obično jeftinija od europskih cijena zbog obilne ponude plina iz škriljevca. Referentna vrijednost prirodnog plina u SAD-u trenutno iznosi oko 2,5 dolara po milijunu britanskih toplinskih jedinica (Btu), dok je TTF, europska referentna vrijednost, sada otprilike 13 dolara po milijunu Btu.

BASF je ranije ove godine bio prisiljen zatvoriti nekoliko tvornica u zemlji zbog visokih troškova energije i najavio da će investirati izvan Europe, raspirujući strahove Bruxellesa da će energetski potresi rezultirati iseljavanjem industrijskih tvrtki iz Unije.

S dogovorom na stolu neki analitičari smatraju da su strahovi o deindustrijalizaciji Europe zbog visokih cijena plina bili prenapuhani. Henning Gloystein, direktor za energiju, klimu i resurse u Eurasia grupi, ističe da BASF nije preselio svoje operacije iz Europe. “Postoji preslagivanje u Europi, ali ne i deindustrijalizacija”, rekao je.

Njemačka ekonomija, gospodarski lider Europe, desetljećima je gradila industriju zahvaljujući jeftinom ruskom plinu. Prekid opskrbe i eksplozije koje su uništile dijelove plinovoda Sjeverni tok posebno su pogodile tamošnje tvrtke koje su više od polovice tog energenta kupovale iz Moskve.

Krajem prošle godine Njemačka je počela uvoziti LNG, a kompanije su se okrenule američkim izvoznicima plina. U lipnju je SEFE (Securing Energy for Europe), tvrtka nastala iz berlinske nacionalizacije njemačkog poslovanja ruskog državnog Gazproma, sklopila ugovor o kupnji 2,25 milijuna tona godišnje od američkog Venture Global LNG-a.

Venture Global također je sklopio poseban ugovor za dva milijuna tona plina godišnje s njemačkim komunalnim poduzećem EnBW. Broj kompanija koje su potpisale dugoročne LNG ugovore “govori da će Njemačka nastaviti koristiti plin i da postoji potražnja” za tim gorivom, rekao je Gloystein FT-u.

SAD izvozi u EU
SAD je u 2022. bio treći najveći izvoznik LNG-a kojeg dominantno prodaje u Europu. Koplja su se uglavnom lomila oko duljine ugovora, no sporazumi o američkom LNG-u obično su fleksibilniji nego u drugim zemljama te omogućuju jednostavnu preprodaju tereta u slučaju da kupcu nije potreban.

Plin koji će se isporučivati ​​BASF-u dolazit će iz Cheniereovog pogona Sabine Pass čiji kapacitet kompanija planira proširiti sa sadašnjih 30 milijuna tona godišnje na 50 milijuna tona.

Berlin želi biti klimatski neutralan do 2045. pri čemu prirodni plin vidi kao “gorivo za premošćivanje” dok dramatično ne izgradi kapacitete obnovljivih izvora energije. Energetsku situaciju dodatno komplicira gašenje svih nuklearnih elektrana, od kojih je posljednje postrojenje ugašeno u travnju.