Dvije najveće europske ekonomije na pragu su do sada nezabilježene recesije u povijesti, ako je suditi po predviđanjima njemačkih i francuskih ekonomista. Redovite polugodišnje prognoze pet njemačkih ekonomskih instituta pokazale su da bi produbljenjem koronakrize najveće europsko gospodarstvo u razdoblju od početka travnja do kraja lipnja moglo zabilježiti rekordni pad BDP-a od čak 10 posto.

Očekivani pad u drugom tromjesečju bilo bi tako najoštrije kvartalno smanjenje vrijednosti njemačkog gospodarstva od 1970. kada je započeto bilježenje kvartalnih statistika.

K tome, to bi bio dvostruko dublji pad od onoga zabilježenog tijekom ekonomske krize početkom 2009. godine. Za cijelu ovu godinu njemački ekonomisti predviđaju pad gospodarstva od 4,2 posto. Međutim, ako se epidemija neće vratiti iduće godine, analitičari smatraju da će se Njemačka brzo oporaviti i već 2021. zabilježiti streloviti ekonomski rast od 5,8 posto.

Iako u svojim prognozama donose prilično sumornu sliku trenutnog stanja njemačke ekonomije, ekonomisti smatraju i da vlada u Berlinu ima dovoljno fiskalnih kapaciteta da se uhvati ukoštac s takvim šokom i zemlju brzo izvuče iz krize.

„Njemačka je u dobroj poziciji za upravljanje ekonomskim padom i povratkom u srednjoročnom razdoblju na ekonomske razine koje bi dosegla da nije bilo krize“, ističe za Financial Times Timo Wollmershäuse, voditelj ekonomskih prognoza u minhenskom institutu Ifo.

Pandemijska kriza rezultirat će sa dodatnih 2,4 milijuna nezaposlenih, procjenjuje Ifo, čime bi stopa nezaposlenosti s rekordno niskih 3,2 posto trebala narasti na 5,9 posto, stoji u prognozama.

Time bi ostala znatno ispod stope nezaposlenosti u mnogim državama eurozone gdje se još donedavno stopa spustila na povijesno niskih 7,4 posto.

Držanje nezaposlenosti pod nadzorom zasluga je i vladinih mjera podrške kompanijama i njihovim radnicima. No, to će Njemačku gurnuti u proračunski deficit od 159 milijardi eura, odnosno 4,7 posto BDP-a.

To će povećati javni dug s manje od 60 posto na 70 posto, stoji u predviđanjima. Susjedna Francuska mogla bi svjedočiti gospodarskom padu u prvom tromjesečju od 6 posto, objavila je u srijedu tamošnja središnja banka.

Ako ove procjene kasnije potvrdi statistički zavod, bit će to najdublji pad francuskog BDP-a od 2. svjetskog rata, dublji čak i od smanjenja od 5,3 posto zabilježenog u drugom tromjesečju 1968. kada su zemlju potresli studentski nemiri i generalni štrajkovi.

Francuska je uvela mjere izolacije 17. ožujka, a središnja banka u analizi utjecaja epidemije na gospodarstvo ističe da je ekonomska aktivnost prošlog mjeseca srezana za 30 posto.

U tom kontekstu, svakih dva tjedna karantene smanjuju ekonomski rast za 1,5 postotnih bodova, procjenjuje Banka Francuske. Vlada je nedavno predstavila paket pomoći gospodarstvu vrijedan 45 milijardi eura čime bi ovogodišnji proračunski deficit mogao narasti na više od tri posto BDP-a.