Europska unija se nada da će se šest balkanskih država (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Makedonija, Crna Gora i Srbija) 12. srpnja na summitu u Italiji dogovoriti o regionalnom zajedničkom tržištu koje bi moglo biti izgrađeno za godinu dana, otkrio je visoki dužnosnik EU-a. Europska unija želi pokazati da je i dalje predana balkanskoj regiji unatoč čestom javno iznesenom protivljenju proširenju Unije zbog godina recesije, velike nezaposlenosti i rasta euroskeptičnih i populističkih stranaka. Prvi je o gospodarskom približavanju zemalja regije govorio prije nekoliko godina tadašnji srpski premijer Aleksandar Vučić, predlažući da zemlje regije, članice Cefte, postupno ukinu sve barijere slobodnom i ubrzanom protoku ljudi, robe i kapitala. Međutim, ekonomisti su pokazali veliku rezerviranost prema toj ideji, a neki je čak drže neostvarivom.

Ukloniti prepreke trgovini

Aleksandar Milojević, direktor Ekonomskog instituta u Bijeljini je tada izjavio: “Naši političari moraju napustiti nacionalnu koncepciju i prihvatiti racionalnu, ekonomsku”. Međutim, čini se da je u međuvremenu EU čvrsto stala uz povezivanje tržišta regije.

“Zajedničko tržište Zapadnog Balkana uklonilo bi prepreke trgovini, uvelo standardizirana pravila za kompanije, ukinulo zakone koji sprečavaju rad diljem regije i bilo bi izgrađeno na postojećim regionalnim sporazumima o slobodnoj trgovini”, rekao je Johannes Hahn, povjerenik Europske komisije za proširenje. “Nadam se da ćemo za to dobiti podršku na summitu u Trstu, bude li političke volje, to možemo postići unutar jedne godine”, istaknuo je povjerenik, dodavši kako će Europska komisija pomoći u tom procesu. EU zajedničko tržište 20 milijuna ljudi u tih šest zemalja vidi kao priliku za jačanje balkanske ekonomije, smirivanje etničkih tenzija, smanjivanje ruskog uticaja i novi zamah kandidaturama za članstvo.

“Ovo je pokušaj da se na Balkanu stvori pozitivno ozračje i nove ekonomske prilike. To bi trebalo biti ostvarivo”, zaključio je Hahn.

Naknada za čekanje

Njemačka je pripremila mali Marshallov plan za Balkan koji bi sljedećih nekoliko godina trebao podignuti ekonomije regije, a to bi na neki način bila naknada za dugo čekanje na punopravno članstvo u EU, pišu Večernje novosti.

Taj prijedlog Berlina uskoro će se naći na stolu Europskog savjeta u Bruxellesu, koji bi ga trebao odobriti i odrediti poseban fond za balkanske države.

Plan je, prema informacijama lista, nazvan Berlin plus, a novac za njegovu realizaciju trebali bi osigurati Europska ekonomska zona (EEA) koju čine sve zemlje članice EU, Island, Lihtenštajn i Norveška, kao i Europska asocijacija za slobodnu trgovinu (EFTA).

Jedan od ciljeva je i da se zapadni Balkan premreži infrastrukturnim vezama kao što su autoceste, koje bi spojile Srbiju sa BiH ili Beograd s Tiranom, preko Prištine.

List piše da će se prilika da se nešto konkretnije uradi oko inicijative Berlin plus otvoriti već sredinom sljedećeg mjeseca kada se u Trstu održava redovni godišnji summit o Zapadnom Balkanu.