Poboljšano povjerenje potrošača u Njemačkoj i njihova povećana potrošnja spasili su najveće europsko gospodarstvo od recesije, anuliravši posustali izvoz i pad investicija, pokazali su u petak najnoviji podaci.
Prema danas objavljenim konačnim podacima njemačkog statističkog ureda Destatisa, njemački bruto domaći proizvod (BDP) u prvom je tromjesečju zabilježio anemičan rast od 0,1 posto, pri čemu je u pozitivnom području bila samo osobna potrošnja. Na godišnjoj je razini gospodarstvo smanjeno za 1,4 posto.
Time je potvrđena preliminarna Destatisova projekcija objavljena početkom mjeseca, a pokazuje da je njemačko gospodarstvo uspješno izbjeglo recesiju nakon oštrog pada aktivnosti od 0,7 posto u zadnjem tromjesečju 2012. Recesija se tehnički definira kao dva uzastopna tromjesečja pada aktivnosti.
Promatrano prema sastavnicama BDP-a, pozitivna je bila samo osobna potrošnja u Njemačkoj, a povećana je 0,8 posto u prva tri ovogodišnja mjeseca.
S druge strane, potrošnja državnog sektora skliznula je za 0,1 posto, investicije su pale za 2,3 posto, uvoz je smanjen 2,1 posto a izvoz za 1,8 posto, izračunali su statističari.
Kao što je već objavljeno u preliminarnom izvješću početkom mjeseca, u Destatisu neočekivano slab početak godine pripisuju ponajprije "iznimno hladnoj zimi".
Stručnjaci i ekonomisti prognoziraju da će gospodarska aktivnost dobiti na zamahu u drugoj polovini godine.
Ključno izvješće o povjerenju potrošača pokazalo je da njemačka kućanstva ne dozvoljavaju da im recesija, raširena širom eurozone, pokvari optimizam. Indeks povjerenja potrošača koji izrađuje institut GfK za lipanj poboljšan je na 6,5 bodova, nasuprot svibanjska 6,2 boda.
GfK pripisuje takav rezultat "povoljnom i stabilnom okviru u Njemačkoj". "Visoka razina zaposlenosti, povoljni sporazumi o plaćama i usporavanje inflacije podupiru optimizam", kaže se u izvješću.
Očekivanja u vezi gospodarstva i plaća uvećana su, a spremnost potrošača na potrošnju "impresivno se drži na ionako visokim razinama", navodi se u izvješću GfK.
Indeks povjerenja potrošača temelji se na anketi provedenoj na oko 2.000 kućanstava koja su odgovarala na pitanja kakva su njihova očekivanja u vezi plaća i gospodarstva u cjelini u idućim mjesecima, te o njihovoj spremnosti za potrošnju.
Ekonomist Berenberg Banka Christian Schulz kaže da je "osobna potrošnja pokrenula povratak rastu u prvom tromjesečju".
"Kako se o krizi u eurozoni u medijima nešto manje govori, snažni fundamenti poput niske stope nezaposlenosti, rastućih plaća i niske inflacije počinju imati uobičajeni efekt. Može se očekivati daljnji rast", prognozira Schulz.
"U 2013. Njemačka će se za rast uvelike morati oslanjati na domaću potražnju", kazao je.
"Uz potrošnju koja pokazuje naznake jačanja i blagi povratak investicija nakon duge zime, poboljšavaju se prognoze za domaću potražnju", dodao je.
Istodobno, Schulz je upozorio da su prognoze za izvoz ostale slabe unatoč naznakama stabilizacije u eurozoni, budući da konkurencija iz Japana i privremene slabosti u Kini i SAD-u prigušuju prognoze.
Najnovije izvješće londonskog Markita pokazalo je nastavak pada poslovnih aktivnosti u svibnju u njemačkom privatnom sektoru, proizvodnom i uslužnom, premda je tempo pada blago usporen u odnosu na mjesec ranije.
"Nepromijenjen trend u poslovnoj aktivnosti tijekom svibnja pridonosi slabašnoj slici koja se očituje u mršavom rastu od 0,1 posto u prvom tromjesečju. Izostanak jačanja rasta u njemačkom proizvodnom i uslužnom sektoru mogao bi poništiti i najmanji pozitivan doprinos jačanju BDP-a u drugom tromjesečju koji bi pružio oporavak u graditeljskom sektoru s dolaskom ljepšeg vremena", tumači Markitov viši ekonomist Tim Moore.
"Prognoze za blisku budućnost za industrijsku aktivnost nešto su bolje u usporedbi s onima za uslužni sektor, s obzirom da u proizvodnom sektoru uočavaju stabilizaciju novih narudžbi u svibnju i smanjenje tereta troškova. U međuvremenu, izvješće je istaknulo povratak neto gubitka radnih mjesta u uslužnom sektoru, a očekivanja uslužnih tvrtki vezana za poslovanje u idućih 12 mjeseci najslabija su od prosinca 2012.".
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu