“Proces provjere zahtjeva za azilom državljana ovih zemalja će proglašenjem Gruzije i Moldavije sigurnim zemljama biti proveden mnogo brže a nakon negativnog rješenja će i protjerivanje ovih osoba biti mnogo brže”, stoji u nacrtu zakona koji je predstavila savezna vlada.

Njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD) rekla je kako se proglašenjem ovih dviju zemalja “smanjuje rizik neregulirane migracije”.

“Više od svakog desetog odbijenog zahtjeva za azilom dolazi iz jedne od ovih zemalja. Dakle ovim potezom ćemo brzo i učinkovito smanjiti nereguliranu migraciju”, rekla je Faeser.

Ona je istodobno najavila da će s ove dvije zemlje Njemačka sklopiti sporazume o regularnom useljavanju radne snage po uzoru na tzv. Balkansko pravilo koje je na snazi od 2016. i preko kojeg je omogućeno regularno useljavanja na Njemačko tržište rada za šest zemalja zapadnog Balkana koje su prije toga proglašene sigurnim zemljama.

Nakon proglašenja Bosne i Hercegovine, Srbije, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Kosova i Albanije sigurnim zemljama, drastično je pao broj potražitelja azila iz tih zemalja.

Osim ovih zemalja kao sigurne za Njemačku i Europsku uniju slove i Gana i Senegal što drastično smanjuje izglede državljana ovih zemalja za stjecanje azila na području EU-a.

Oporbena demokršćanska Unija CDU/CSU pozdravila je proglašenja Gruzije i Moldavije sigurnim zemljama ali je kritizirala to što se to isto nije dogodilo, usprkos tomu što je bilo najavljivano, i sa zemljama Magreba.

“Hitno nam je potrebno proglašenje Alžira, Maroka i Tunisa sigurnim zemljama”, rekao je unutarnjopolitički glasnogovornik zastupničkog kluba Unije CDU/CSU Alexandar Throm.

Organizacija za zaštitu ljudskih prava Pro Asyl je kritizirala odluku da se Gruzija i Moldavija proglase sigurnim zemljama između ostalog i zbog toga što se dijelovi ovih zemalja nalaze pod kontrolom Rusije.

U prvoj polovini ove godine je zahtjev za azilom u Njemačkoj zatražilo 175.000 osoba što je porast od 78 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Na prvom mjestu po broju zahtjeva su državljani Sirije iza kojih slijede državljani Afganistana, Turske, Irana, Iraka i Gruzije.

Savezna socijaldemokratsko-liberalno-zelena vlada je borbu protiv nereguliranog useljavanja proglasila jednim od prioriteta a cilj je i pojačano protjerivanja osoba koje nemaju pravo ostanka u Njemačkoj.