Bruto domaći proizvod eurozone i EU lagano je usporio u četvrtom kvartalu u odnosu na prethodna tri mjeseca (s 0,7 na 0,6%), dok je prema istom razdoblju prošle godine stopa rasta bila visokih 2,7 u eurozoni i 2,6 posto na razini EU, objavio je Eurostat. Specifičnost zadnjeg kvartala lagano je usporavanje njemačke i talijanske ekonomije, znatnije usporavanje Rumunjske, a ubrzanje Portugala, Nizozemske, Finske, Litve, Belgije i Mađarske. Ipak, Njemačka s međugodišnjom stopom rasta od 2,9%, snažnim izvozom i povećanim ulaganjem u opremu i dalje daje glavni zamah rastu eurozone.

Solidne godišnje stope rasta otvorile su raspravu i o promjenama monetarne politike Europske središnje banke, no upravno vijeće krajem siječnja potvrdilo je da će ključne kamatne stope ostati nepromijenjene “tijekom duljeg razdoblja”. Nije tajna da je politika niskih kamatnih stopa najviše pogodovala Italiji, Španjolskoj pa i Francuskoj koje su dobile na vremenu da restrukturiraju svoje dugove i srede prezaduženi bankarski sustav. Bloomberg, međutim, upozorava da loši krediti europskih banaka, teški 944 milijarde eura, i dalje ostaju golem teret eurozone iako su od 2014. godine srezani za 280 milijardi eura. Glavobolju ne zadaju samo dugovi grčkih banaka nego loše usmjereni bankarski krediti u ostalim velikim ekonomijama. Najveći uteg imaju talijanske banke čiji nenaplaćeni dugovi iznose 224 milijarde eura, slijede francuske sa 142 milijarde eura loših kredita, španjolske sa 131 milijardom eura nenaplaćenog duga, dok Grci nisu vratili 112 milijardi eura.

U odnosu na te dugove, hrvatske 4,3 milijarde eura loših kredita (12,5%) čine se kao mačji kašalj, no oni to svakako nisu, pogotovo što je i dalje svaka četvrta kuna kredita dana gospodarstvu nenaplativa. Prva procjena hrvatskog BDP-a u zadnjem kvartalu 2017. godine bit će objavljena za dva tjedna, no dostupni podaci o industrijskoj proizvodnji i trgovini upućuju na to da je i kod nas došlo do usporavanja ekonomije.