Njemačka metropola, za razliku od većine ostalih europskih glavnih gradova, ne doprinosi povećanju gospodarskog učinka na razini cijele zemlje, objavio je Institut njemačkog gospodarstva (IWD) u ponedjeljak.

„Dok ostale europske metropole poput Londona ili Atene ostvare značajan dio gospodarskog učinka, Berlin je tu iznimka“, priopćio je Institut njemačkog gospodarstva na temelju europskih statistika.

„ Da nema Berlina, bruto domaći proizvod bi bio za 0,2 posto viši“, proizlazi iz Studije.

Potpuno je drugačija situacija u metropolama poput Pariza, Atene, Beča, Praga ili Kopenhagena. Bez Atene Grčka bi imala 20 posto niži BDP a Francuska bez Pariza 15 posto.

Berlin, koji se hvali i sloganom „Siromašan ali seksi“, je već desetljećima zadužen te preživljava zahvaljujući saveznim subvencijama.

Ovdje živi i natprosječan broj primatelja socijalne pomoći. Dok u bogatoj Bavarskoj od državne pomoći živi svega 3,6 posto građana, u Berlinu je sa 16,4 posto ovaj udio znatno viši.

Gospodarska nestabilnost Berlina potječe još iz vremena nakon Drugog svjetskog rata kada su, nakon podjele grada, sve značajne tvrtke iz zapadnog dijela svoju proizvodnju povukle u Zapadnu Njemačku. 

Ni nakon pada Berlinskog zida, i ponovnog preuzimanja uloge glavbdpnog grada, Berlin gospodarski nije uspio stati na vlastite noge.