Nizozemski proizvođač piva Heineken posljednja je u nizu zapadnih kompanija koja odlazi iz Rusije i to prodajom poslovanja tamošnjoj Arnest grupi za – jedan euro. Kompanija je za transakciju dobila sve potrebne dozvole, a izvanredni gubitak od napuštanja ruskog tržišta doseže 300 milijuna eura.

Drugi po veličini svjetski proizvođač piva time je okončao proces koji je najavio nakon ruske invazije na Ukrajinu u ožujku 2022. priznavši da je proces trajao dulje od očekivanog, prenosi Reuters.

Egzodus od invazije
Heineken je u Rusiji imao sedam pivovara i 1800 zaposlenika, koji su dobili jamstvo zaposlenja za sljedeće tri godine. Tvrtka je priopćila da će povlačenje tek zanemarivo utjecati na cjelogodišnje procjene poslovanja.

S uvođenjem sankcija Moskvi nakon invazije niz zapadnih kompanija odlučio je napustiti Rusiju, no Kremlj je uzvratio zapljenom imovine pokušavajući ublažiti udarac tamošnjem gospodarstvu. Dekretom predsjednika Vladimira Putina u srpnju je Rusija preuzela kontrolu nad ruskom podružnicom francuskog proizvođača jogurta Danone, zajedno s udjelom pivske tvrtke Carlsberg u lokalnoj pivovari.

Ne samo da napuštanje Rusije stranim tvrtkama postaje teže već i skuplje, jer Moskva zahtijeva sve veće popuste na cijenu imovine koju žele prodati, kažu upućeni. Analiza Reutersa pokazuje da su zapadne kompanije dosad pogođene s više od 80 milijardi dolara otpisa i izgubljenog prihoda.

Uz pooštravanje prepreka za izlazak realna prijetnja postala je nacionalizacija kao u slučaju zapljene imovine Carlsberga i Danonea. Među onima koji još uvijek pregovaraju o odlasku su telekom grupa Veon, tehnološka grupacija Yandex te talijanska banka Intesa.

Moskva već zahtijeva 50 posto popusta na sve inozemne poslove nakon što konzultanti (po izboru ruske vlade) procijene posao, kao i doprinos u ruski proračun od najmanje 10 posto cijene.

Ponekad se traže i dodatni popusti prije odobrenja Kremlja. Rusko ministarstvo financija priopćilo je da ne prisiljava na smanjenje konačnih prodajnih cijena, ali “može prilagoditi procjene tijekom procesa prodaje”.

“Cijena se može promijeniti samo u slučaju da komisija ukaže na netočnu procjenu tržišne vrijednosti inozemnog poslovanja”, stoji u odgovoru Reutersu. Ministarstvo gospodarstva i središnja banka također mogu izvršiti “ispravak” cijene, dodaju.

‘Neprijateljske’ zemlje
Vladina komisija koja prati strana ulaganja mora dati zeleno svjetlo za transakcije koje uključuju tvrtke iz tzv. “neprijateljskih zemalja”, onih koje su uvele sankcije Rusiji. Banke i energetske kompanije također trebaju osobno odobrenje Putina za prodaju. Izvori s financijskog tržišta tvrde da komisija neke transakcije odbija s obrazloženjem da bi prodajna cijena trebala biti 20 do 30 posto niža.

Dosad je oko 200 stranih kompanija prodalo poslovanje u Rusiji između ožujka 2022. i ožujka 2023., a u oko 20 posto transakcija vrijednost je premašivala 100 milijuna dolara, podaci su ruske središnje banke.