Amsterdamska gradska vijećnica, tramvaji, podzemna željeznica, ulična rasvjeta i polovica gradskih kućanstava upotrebljavaju zelenu električnu energiju koju spaljivanjem otpada proizvodi amsterdamska tvrtka za otpad i energiju AEB, hvali se Evert Lichtenbelt, strateški savjetnik za energiju nizozemske kompanije primajući u velikom postrojenju na rubu Amsterdama grupu novinara iz Europe i Azije koji su u posjetu došli na poziv i trošak nizozemske vlade.

Potom niže velike brojke: svake godine AEB obradi više od 1,4 milijuna tona kućnog i industrijskog otpada, što je četvrtina cjelokupnog otpada Nizozemske. "Mi smo najveće pojedinačno postrojenje za obradu otpada na svijetu", kaže Lichtenbelt. U nizozemsku spalionicu, odnosno energani, kako zahtijevaju da se ovakvo postrojenje naziva svi koji se bave ovim poslom, svakoga dana pristiže 4400 tona otpada, što je jednako količini od pola milijuna vreća za smeće. Osim toga, AEB spaljuje i 100.000 tona kanalizacijskog mulja iz obližnjeg golemog pročistača vode grada Amsterdama kojega od energane dijeli tek cesta. "Naša suradnja je odličan primjer cirkularne ekonomije. Oni nama šalju mulj, a mi njima struju i toplinsku energiju", ističe Lichtenbelt.

Energetska efikasnost 32% 
Na skupno pitanje novinara o strahu ljudi koji žive blizu postrojenja u kojemu se spaljuje otpad, Lichtenbelt spremno odgovara da ono ne postoji."Zaštita okoliša mora biti primarna svim partnerima, a to smo mi i građani. Ovo postrojenje od početka je otvoreno svim zainteresiranima koji u svakom trenutku mogu vidjeti vrijednosti naših emisija i što radimo. Surađujemo s predstavnicima građana i udrugama za zaštitu okoliša jer je transparentan proces preduvjet suradnje. Plin koji ispuštamo čišći je od zraka oko Amsterdama i ljudi to znaju", uvjerava nas Lichenbelt.Ljudi se, međutim, ipak žale, ali na veliki promet koji se odvija prema postrojenju. Svakoga dana 600 kamiona i teretnih vlakova tutnji pristupnim cestama i željeznicom da u 30 metara duboku jamu ispuste otpad. Buka kamiona i njihovi ispušni plinovi najčešće su zamjerke susjeda i razlog zašto mnogi ne vide mjesto stanovanja blizu spalionice.

Postrojenje u vlasništvu grada i susjednih općina izgrađeno 1993. godine, čak i uvozi otpad, ponajviše iz Velike Britanije kao jedne od rijetkih zemalja Europske unije koja još uvijek odlaže otpad u tlo."Unatoč većim troškovima transporta, Britanci smatraju da je bolje spaljivati otpad nego ga zakopavati u zemlju, a mi mislimo isto", objašnjava Lichtenbelt. Otpad se spaljuje na temperaturama do 1200 Celzijevih stupnjeva, a od plina koji se dobije sagorijevanjem proizvode struju i grijanje. Na taj način proizvedu milijun megavata po satu električne energije, što je dovoljno za opskrbu strujom 285 tisuća domaćinstava u gradu od 2,3 milijuna stanovnika. Stopa energetske efikasnosti iznosi 32 posto, što je jedna od najvećih stopa za slična postrojenja u svijetu.

Odvajaju reciklažu
Primjerice, prosječna energetska efikasnost centrale na ugljen je oko 45 posto. Osim toga, oko četvrtina od oko 50.000 kućanstava koja koriste sustav gradskog grijanja toplinu dobiva iz amsterdamske spalionice. Svake godine 4000 novih kućanstava spaja se na AEB-ov sustav grijanja, a plan je da se do 2025. godine 50.000 novih kućanstava zagrije spaljivanjem otpada. U spalionici se hvale da emitiraju 80 posto manje ugljičnog dioksida od ostalih klasičnih toplana u gradu, a u AEB-u smatraju da će znatno pomoći gradu Amsterdamu da do 2020. godine smanji emisiju CO2 za 40 posto.

Amsterdam ima jako ambiciozne ciljeve u korištenju održive energije. AEB već istražuje na koji način uključiti i geotermalne izvore i energiju dobivenu iz biomase za grijanje kućanstava. Grad pritom ne štedi novac jer do 2020. godine želi grijati kućanstva korištenjem iskjlučivo održivim izvorima energije.AEB ne spaljuje sav otpad koji stigne u spalionicu. Tehnološkim postupkom odvajaju se materijali koji se mogu reciklirati, poput stakla, papira ili gume, koji se onda prodaju različitim kompanijama za reciklažu.Nije li bolje naučiti ljude da sami odvajaju otpad kod kuće, pitamo. "Naša ispitivanja pokazali su da građani Amsterdama imaju volje odvajati samo četiri vrste otpada. Za više od toga gube interes", kaže Lichtenbelt.Ostaci nakon spalivanja također dobijaju novi život, dodaje Lichtenbelt. U spalionici odvajaju vrijedne materijale poput metala, bakra ili aluminija koje prodaju kompanijama specijaliziranima za recikliranje metala.

Pepeo i ostaci slični kamenu koriste se u građevinarstvu, prije svega u cestogradnji pa je tako dio završio u jednom tunelu u Amsterdamu. Tako je potrošeno milijun kubičnih metara pijeska manje nego bi to bio slučaj da su ga gradili bez materijala iz spalionice.Baterije, tekstil, drvo i elektornički otpad šalju na Odlagalište opasnog otpada ili Regionalni centar za sortiranje otpada. Nizozemci se hvale da uspiju reciklirati do 70 posto takvog otpada, a postotak reciklaže elektroničkog otpada još je i veći, oko 80 posto. Teški metali i ostali opasni ostaci koji se ne mogu reciklirati ili ponovno upotrijebiti transportiraju se u napuštene rudnike soli u Njemačkoj.

'Proizvod, ne otpad' 
Otpad je veliki posao i u AEB-u su toga svjesni. Osim tehnologije koju nude svuda po svijetu, proizvode i prodaju električnu energiju, grijanje i otpad za reciklažu. Zato smo tijekom posjeta Nizozemskoj često čuli kako je uputnije spominjati proizvod, a ne otpad.Nizozemska mnogo ulaže u pronalaženju tehnoloških rješenja za gospodarenje otpadom jer za bilo kakav život i održivu budućnost drugo i ne preostaje zemlji manjoj od Hrvatske u kojoj živi više o 15 milijuna ljudi. "Za nas je budućnost već počela", pozdravljaju s gotovo izlizanom frazom u AEB-u, ali koja ne može biti točnija.