Srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić ocijenio je u ponedjeljak, povodom godišnjice okončanja Prvog svjetskog rata, da se u današnje vrijeme ne smije inzistirati na nasilnom mijenjanju povijesti i da pomirenje ne smije ponovo pogaziti male države i narode.

Nikolić je, u povodu Dana primirja, koji se u Srbiji obilježava kao državni praznik, u autorskom tekstu za "Politiku" istaknuo kako je proglašavanje atentata na austrougarskog prijestolonasljednika Franza Ferdinanda terorističkim činom nov pokušaj da se Srbija proglasi krivcem.

"Povijest nekog opterećuje, nekog glorificira, na način o kojemu odlučuju pobjednici. Pomirenje, na kojem se s pravom inzistira u današnje vrijeme, ne smije ponovno pogaziti male države i narode. Ne smije se u današnje vrijeme inzistirati na nasilnom mijenjanju povijesti, nema pomirenja na štetu istine i pravde", naglasio je Nikolić.

U posljednje vrijeme čuju glasovi "onih koji Prvi svjetski rat stavljaju u kontekst današnjeg vremena, govoreći o Vidovdanskom atentatu (na Franju Ferdinanda u Sarajevu 1914.) kao o terorističkom aktu", navodi srbijanski predsjednik reagirajući na prijepore o okolnostima i uzrocima početka Prvog svjetskog rata te stajalištima pojedinih povjesničara koji u novije vrijeme dvoje o tome je li Gavrilo Princip, koji je izveo atentat, bio borac za slobodu ili terorist za čije je nakane znao Beograd, čime se Srbiji pripisuje odgovornost za početak Prvog svjetskog rata.

"Ne možemo na to ostati ravnodušni. Po svemu sudeći, na djelu je nov pokušaj da se Srbija nepravedno i neutemeljeno proglasi apriornim krivcem koji je više puta u povijesti uzrokovao svjetske nedaće", naveo je Nikolić ocijenivši kako "po treći put u rasponu od jednog stoljeća, Srbija nekome smeta" i pitajući se hoće li pobjednice dopustiti pokušaje revizije povijesti izmišljanjem terorističkog akta kao razloga za početak Prvog svjetskog rata?"

Analizirajući okolnosti uoči početka ratnih sukoba 1914. godine, Nikolić ocjenjuje kako su "katastrofi Prvog svjetskog rata prethodila stremljenja pojedinih državnika da se pregaze drugi narodi". "Balkansko područje upleteno je u borbu europskih sila za ponovnu raspodjelu kolonija… Veliko je pitanje kako bi Europa izgledala danas da je Srbija ostala u podaničkom odnosu prema Austro-Ugarskoj", navodi Nikolić podsjetivši da su u tom ratu "nestala četiri carstva" – njemačko, austrougarsko, otomansko i rusko, te da je Srbija izgubila trećinu svog stanovništva, a strahovite gubitke pretrpjele su i Francuska, Njemačka i Rusija.

Ocjenjujući kako Srbija u protekla dva desetljeća "nije imala ni dobru, a kamoli briljantnu diplomaciju", Nikolić navodi: "Postali smo apriorni krivac za mnoge nedaće izazvane pogreškama svjetskih moćnika – za Prvi svjetski rat, rat u bivšoj Jugoslaviji…".

Srbijanski predsjednik poručio je sunarodnjacima da se s ponosom sjećaju "svoje hrabre i herojske prošlosti", ali i da sagledaju realnost. "Prestanimo tražiti trn u oku svojih bližnjih, izvadimo balvan iz svog oka i vidimo u čemu sve griješimo. Trebamo se zapitati hoće li nas biti za sto godina s ovakvim natalitetom. Da se zapitamo kako žive Srbi u Hrvatskoj, Crnoj Gori, BiH, Makedoniji, šta smo učinili za Srbe na Kosovu i Metohiji?", poručio je Nikolić, istaknuvši kako svakodnevni problemi "ne mogu biti izgovor" za to što se ne rješavaju pitanja sudbine srpskog naroda i da je nužno ustrajati u borbi "za istinu i opstanak Srbije, očuvanje teritorija, kulture, identiteta, jezika, povijesti".

Na današnji dan obilježava se 95 godina od završetka Prvog svjetskog rata. Neposredan povod ratu bio je atentat na austrougarskog prijestolonasljednika, nadvojvodu Franju Ferdinanda što ga je u Sarajevu 28. lipnja 1914. izveo bosanski Srbin, pripadnik pokreta Mlada Bosna, Gavrilo Princip. Dekret o primirju i njemačkoj kapitulaciji potpisan je na današnji dan u željezničkom vagonu u francuskom gradiću Compiegneu.