World Weather Attribution (WWA), mreža za praćenje utjecaja globalnog zagrijavanja na ekstremne događaje, kaže da je gotovo svaka katastrofa koju su analizirali u posljednjih 12 mjeseci bila dodatno izražena zbog klimatskih promjena.

“Utjecaj zagrijavanja Zemlje korištenjem fosilnih goriva nikad nije bio jasniji ili razorniji nego 2024. godine. Živimo u novoj, opasnoj eri, izjavila je Friederike Otto, klimatska znanstvenica na čelu WWA-a.

Vrućina

O problemu vrućine najbolje govori ovogodišnji hadž, muslimansko hodočašće u Saudijskoj Arabiji na kojem je umrlo 1300 ljudi budući da su temperature dosegle i 51,8 stupnjeva Celzija.

Ekstremna vrućina, tzv. ‘tihi ubojica’, također se pokazala smrtonosnom u Tajlandu, Indiji i Sjedinjenim Državama.

Iskorištavanje krize

Smrdljive štetne alge uništile im turizam, sad su im našli drugu namjenu. Otkriće je to koje bi moglo koristiti svima

Ekstremno vrijeme

Hrvatski geofizičar najavio ekstremnu vremensku pojavu i u Hrvatskoj: Bit će ih sve više i bit će dugotrajnije

Uvjeti su u Meksiku bili toliko intenzivni da su majmuni padali mrtvi s drveća, dok u Pakistanu milijuni djece nisu napuštali domove dok se živa penjala iznad 50 stupnjeva.

Grčka je zabilježila svoj najraniji toplinski val u godini, na početku ionako najtoplijeg ljeta u Europi u povijesti. Divljale su vatrene šumske stihije i zatvarale se turističke znamenitosti poput slavne Akropole.

Poplave

Klimatske promjene ne manifestiraju se samo visokim temperaturama. Topliji oceani znače veće isparavanje, a topliji zrak apsorbira više vlage, što je recept za obilne kiše, koje su još k tome nepredvidljive.

U travnju je u Ujedinjenim Arapskim Emiratima u jednom danu pala dvogodišnja količina kiše, pretvorivši dijelove inače pustinjske države u more i poplavivši međunarodnu zračnu luku u Dubaiju.

Kenija tek što se izvukla iz suše kakva se događa jednom u generaciji kad su nastupile najgore poplave u nekoliko desetljeća pa se tako ta istočnoafrička država borila s dvjema suprotnim krajnostima jednom za drugom.

Četiri milijuna ljudi našlo se u potrebi za pomoći nakon što su povijesne poplave prvo usmrtile više od 1500 ljudi diljem zapadne i središnje Afrike. Europa, ponajviše Španjolska, također je pretrpjela ogromne pljuskove koji su uzrokovali smrtonosne bujične poplave.

Afganistan, Rusija, Brazil, Kina, Nepal, Uganda, Indija, Somalija, Pakistan, Burundi i Sjedinjene Države među ostalim su poplavljenim zemljama 2024. godine.

Cikloni

Toplije oceanske površine opskrbljuju energijom tropske ciklone dok se kreću prema kopnu, što doprinosi žestokim vjetrovima i jača njihov razoran potencijal.

Veliki uragani poput Miltona, Beryl i Helene pogodili su Sjedinjene Države i Karibe u 2024., godini natprosječne olujne aktivnosti.

Filipini su pretrpjeli šest velikih oluja samo u studenome, i to samo dva mjeseca nakon tajfuna Yagija koji je prohujao jugoistočnom Azijom.

U prosincu su znanstvenici procijenili da je globalno zatopljenje pomoglo jačanju ciklona Chino do oluje kategorije 4, kad se obrušio na Mayotte, razarajući to već ionako najsiromašnije prekomorsko područje Francuske.

Suše i šumski požari

Dok neke regije postaju vlažnije jer klimatske promjene mijenjaju obrasce padalina, drugima raste rizik od suše.

Sjeverna i Južna Amerika pretrpjele su jaku sušu, a šumski požari poharali milijune hektara u zapadnim Sjedinjenim Državama, Kanadi i Amazonskom bazenu, obično jednom od najkišovitijih mjesta na Zemlji.

Između siječnja i rujna zabilježeno je više od 400.000 požara diljem Južne Amerike, obavijajući kontinent zagušljivim dimom.

Organizacija Svjetski program za hranu (WFP) u prosincu je priopćila da je 26 milijuna ljudi diljem južne Afrike u opasnosti od gladi jer je višemjesečna suša opustošila tu već siromašnu regiju.

Posljedice na gospodarstvo

Ekstremni vremenski uvjeti odnijeli su tisuće života u 2024. godini i još nebrojene ljude ostavili u očajničkom siromaštvu. Trajni danak takvih katastrofa nemoguće je kvantificirati.

Što se tiče ekonomskih gubitaka, osiguravajuća kuća sa sjedištem u Zürichu Swiss Re procijenila je globalnu štetu na 310 milijardi dolara, u priopćenju objavljenome početkom prosinca.

Poplave u Europi, posebice u španjolskoj pokrajini Valenciji, gdje je u listopadu poginulo više od 200 ljudi, i uragani Helene i Milton dodatno su povećali materijalnu štetu, priopćila je tvrtka.

Do 1. studenoga Sjedinjene Države pretrpjele su 24 vremenske nepogode u 2024. s gubicima koji su premašili milijardu dolara svaka, pokazuju vladini podaci.

Suša u Brazilu koštala je poljoprivredni sektor 2,7 milijardi dolara između lipnja i kolovoza, dok su “klimatski izazovi” globalnu proizvodnju vina spustili na najnižu razinu od 1961. godine, priopćuju izvori iz te industrije.