Mi u Europi čuli smo upozorenja o klimatskim promjenama. Znamo da bismo se, ako se naši industrijski, energetski, transportni i prehrambeni sustavi ne promijene, mogli suočiti s katastrofalnim porastom temperature većim od 3°C u ovom stoljeću.

Kako smo se približavali kraju 2020. – najtoplije godine dosad zabilježene u Europi – u Europskoj uniji donijeli smo kolektivnu odluku da do 2030. smanjimo emisije stakleničkih plinova za barem 55% u odnosu na razinu iz 1990. Europska komisija sada ispunjava svoju obvezu konkretnim izmjenama politike, a Europska investicijska banka (EIB) podupire te napore svojom financijskom snagom.

Ovo desetljeće odlučujući je trenutak za naš planet. Kako bi se suočile s neposrednim izazovima koji su pred nama, naše dvije organizacije sazivaju vlade, međunarodne institucije i investitore 24. ožujka 2021. zbog iznimno značajnog događaja, konferencije pod nazivom Ulaganje u djelovanje na području klime.

Događaj će okupiti svjetske čelnike kako bi podijelili svoje planove za provođenje potrebnih politika u zemlji i osigurali koordinirano djelovanje na međunarodnoj razini.

Nastojat će pomoći investitorima i poslovnim čelnicima da poboljšaju svoje razumijevanje političkog okruženja u kojem će djelovati barem tijekom sljedećeg desetljeća.

Djelovanje na području klime iziskuje dalekosežne strukturne promjene i ogromne razine ulaganja diljem svijeta. Samo u Europi, za postizanje novog cilja za smanjenje emisija do 2030. prema procjenama bit će potrebna dodatna ulaganja godišnje u vrijednosti 350 milijardi eura. Međutim, ova brojka blijedi u usporedbi s troškovima nečinjenja.

U cilju rješavanja investicijskog izazova, Europska investicijska banka, najveći svjetski multilateralni zajmodavac, postala je Klimatska banka EU, uskladivši sve svoje aktivnosti s ciljevima istaknutim u Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama.

Između ostalog, EIB se obvezao na potporu bilijun eura ulaganja u ostvarenje ciljeva na području klime i ekološke održivosti u sljedećem desetljeću.

Mreža čiste energije

Ali samo financiranje neće nas odvesti tamo kamo trebamo ići. Također nam je potreban putokaz te je stoga Europska komisija uvela Europski zeleni plan u prosincu 2019.

Kao nova europska strategija rasta, cilj joj je transformirati EU u pravednije, prosperitetnije društvo kroz vođenje prelaska na konkurentnije gospodarstvo s učinkovitijim korištenjem resursa. Cilj je u konačnici postići nultu stopu emisija stakleničkih plinova do 2050.

Međutim, na EU otpada manje od 10% globalnih emisija pa samo djelovanje na području Europe neće biti dostatno za usporavanje globalnog zatopljenja.

Da bi porast globalne temperature bio što bliži cilju od 1,5°C, moramo podržati napore na području dekarbonizacije izvan naših granica. Zato nam je potreban globalni zeleni plan.

U tu svrhu postavili smo tri investicijska prioriteta. Prije svega, moramo se pobrinuti da se svugdje prihvaćaju najnaprednije čiste tehnologije. Unatoč dobrom napretku u uvođenju obnovljivih izvora energije, 40% električne energije na svijetu i dalje se proizvodi ugljenom, najprljavijim izvorom energije.

S gospodarskim razvojem dolazi do veće potražnje za električnom energijom, a time i odgovornosti za usvajanjem greentech rješenja i uključivanje svijeta u mreže čiste energije.

Europa je spremna ulagati u sve, od zelene elektrifikacije u Africi i projekata dekarbonizacije industrijskih procesa u Aziji do postavljanja baterija u Latinsku Ameriku. Možemo podijeliti ekspertizu na području prilagodbe klimatskim promjenama, zajedno s tehnologijama za kontrolu poplava, naprednim alatima za prognozu vremena i otpornom infrastrukturom.

S financijskim sredstvima i znanjem za potporu naporima na području prilagodbe klimatskim promjenama, EIB će iskoristit svoje resurse za poticanje ulaganja privatnog sektora u ovo presudno područje.

Ulagati u kružne tehnologije

Naš drugi prioritet su ulaganja u revolucionarne zelene tehnologije kao nikada prije. Takvo istraživanje i razvoj istovremeno je i iznimna tržišna prilika. Već je skupina zemalja na koju otpada polovica emisija stakleničkih plinova usvojila ciljeve neto nula, a ostale će svakako slijediti.

Svima će im trebati europska tehnologija i ulaganja kako bi to postigle. Čisti vodik, pučinski obnovljivi izvori energije i rješenja za skladištenje energije mogu postati dinamični izvozni sektori EU.

Naposljetku, moramo prihvatiti ideju kružnog gospodarstva. Kako sada stoje stvari, uzimamo više iz našeg planeta nego što si on može priuštiti nama dati, a učinci ovog prekoračenja postat će sve dramatičniji i razorniji svake godine. Moramo hitno smanjiti ekološki i ugljični otisak robe koju konzumiramo.

Da bismo to učinili, moramo ulagati u kružne tehnologije koje opetovano koriste resurse, umjesto da neprestano proizvodimo ili uvozimo novu robu i vadimo sve više sirovina.

Kružno gospodarstvo ima ogroman potencijal ne samo za smanjenje naše ovisnosti o oskudnim resursima, već i za otvaranje novih radnih mjesta. Kao što Europa nastavlja pokazivati, Zeleni plan nije samo okolišna politika, on je gospodarska i geopolitička potreba.

Prije pet godina, okupilo se 196 zemalja i potpisalo Pariški sporazum o klimatskim promjenama, obvezujući se zadržati prosječnu temperaturu unutar 2°C – ali po mogućnosti 1,5°C – u odnosu na svoju predindustrijsku razinu.

Za sada to opredjeljenje tek treba biti popraćeno dostatnim djelovanjem. Vrijeme je da podignemo svoje ambicije i ubrzamo napredak. To će biti naša poruka svijetu na konferenciji Ulaganje u djelovanje na području klime 24. ožujka.

© Project Syndicate 2021.