Sastanak se nije održao u Bijeloj kući, kao što bi Netanyahu želio, već u New Yorku, na marginama zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda.

“Danas ćemo razgovarati o nekim teškim pitanjima”, rekao je Biden uoči sastanka. Teme koje će se pokriti, rekao je, su “podržavanje demokratskih vrijednosti koje leže u središtu našeg partnerstva, uključujući u našim društvima i očuvanje puta prema dogovorenom rješenju dviju država, te osiguravanje da Iran nikad ne nabavi nuklearno oružje.”

Predsjednik je aludirao na Netanyahuove napore da reformira izraelsko pravosuđe na način za koji mnogi u toj zemlji kažu da bi potkopao demokraciju i uništio jednu od rijetkih ravnoteža političke moći u zemlji.

Taj potez mjesecima izaziva masovne demonstracije.

Biden je pozvao Netanyahua i njegovu koalicijsku vladu da traže konsenzus umjesto da ustrajavaju na takvim nepopularnim mjerama, ali uz malo uspjeha.

Biden se također osvrnuo na važnost neovisne palestinske nacije, tzv. rješenja s dvije države za koje su nade gotovo nestale dolaskom izraelske najdesnije nacionalističke vlade do sada.

Visoki dužnosnik Bidenove administracije, koji je izvjestio novinare nakon sastanka pod uvjetom anonimnosti, opisao je sastanak kao “vrlo konstruktivan, vrlo iskren i u konačnici, nadamo se, produktivan.”

Netanyahu je istaknuo trajuće razgovore o uspostavi diplomatskih veza između Izraela i Saudijske Arabije, produžetak Abrahamovog sporazuma postignutog tijekom Trumpove administracije u kojem je nekoliko arapskih i muslimanskih zemalja službeno priznalo Izrael.

Prije toga, Egipat i Jordan su bile jedine zemlje na Bliskom istoku koje su to učinile.

“Mislim da pod vašim vodstvom, gospodine predsjedniče, možemo iskovati povijesni mir između Izraela i Saudijske Arabije”, rekao je Netanyahu.

“I mislim da bi takav mir mnogo pridonio okončanju arapsko-izraelskog sukoba, postizanju pomirenja između islamskog svijeta i židovske države i unapređenju istinskog mira između Izraela i Palestinaca.”

Biden je dodao: “Da smo prije 10 godina razgovarali o normalizaciji sa Saudijskom Arabijom, mislim da bismo se pogledali kao: ‘Tko je što pio?'”

Američki dužnosnici i dalje su oprezni u pogledu sporazuma o normalizaciji, govoreći da je do njega još dug put.

Saudijska Arabija ima ogroman popis zahtjeva, uključujući pomoć u civilnom programu nuklearne energije i sigurnosni pakt koji bi uključivao obvezu, poput one NATO-a,  da će SAD braniti Saudijsku Arabiju u slučaju napada.

Saudijci također inzistiraju na poboljšanju položaja Palestinaca, od kojih nekoliko milijuna živi pod izraelskom vojnom okupacijom.

Visoki dužnosnik rekao je da je Netanyahu “razumio” da bi sporazum o Palestincima trebao biti dio bilo kakvog sporazuma o približavanju Saudijske Arabije, ali je odbio ulaziti u detalje.

Prosvjednici, mnogi iz Izraela i mašući izraelskim zastavama, pratili su Netanyahua na njegovim nastupima u New Yorku, uključujući i sastanak s Bidenom.

Oni prosvjeduju protiv pokušaja oduzimanja ovlasti izraelskom Vrhovnom sudu, što neki kritičari vide kao Netanyahuov način da izbjegne vlastito kazneno gonjenje zbog optužbi za korupciju.

Što se tiče Irana, obje zemlje, zajedno sa Saudijskom Arabijom, slažu se o potrebi obuzdavanja nuklearnog programa te zemlje.