Talijanska komedija, grčka drama i francuska farsa već su započele tresti europska financijska tržište. Zbog nesigurnosti u politički ishod u Francuskoj, Italiji i Grčkoj posljednjih dana snažno je skočila razlika u prinosu njihovih obveznica u odnosu na istovjetne njemačke koje se uzimaju kao mjerilo.

Proradila 'grčka veza'
Razliku u prinosu na francusku 10-godišnju obveznicu povećala se na najvišu razinu od studenog 2012. godine zbog bojazni da će u svibnju vlast preuzeti krajnja desnica. Prema posljednjim anketama objavljenima u četvrtak, liderica Nacionalne fronte Marine Le Pen ulazi u drugi krug predsjedničkih izbora s četvrtinom potpore birača. U drugom krugu rival bi joj trebao biti neovisni kandidat Emmanuel Macron koji dobiva 19 posto glasova. Ankete za sada predviđaju da bi Macron u drugom krugu ipak pobijedio Le Pen i postao novi francuski predsjednik. Na Apeninskom poluotoku financijaše zabrinjava mogući uspon populističkog Pokreta pet zvijezda (5SM) koji uživa gotovo jednaku potporu kao i vladajuća Demokratska stranka. Nakon lanjske ostavke vlade Mattea Renzija, Italija ima privremenu vladu i čekaju se prijevremeni izbori. Međutim, predsjednik Sergio Mattarella ne želi raspisati izbore dok se stranke ne dogovore o izmjenama izbornog zakona.

Tamošnji analitičari smatraju da će se izbori održati u ljeto. Dok se čekaju izbori, razlika u prinosu na talijansku obveznicu raširila se na 201 bazni bod što je najviše u posljednje dvije godine. "Najuočljiviji razlog rasta razlike u prinosu na talijanske obveznice jest bliska povezanost s obnovljenim tenzijama oko grčkog paketa financijske pomoći", ističe za CNBC Jan Randolph, analitičar IHS Markita. "Ako Italija opet bude uvučena u dužničke probleme, kao što je bila pred kraj Berlusconijeve vlade, tada će financijska pomoć postati praktički nemoguća ako se europski kreditori i Međunarodni monetarni fond (MMF) ne mogu dogovoriti oko pitanja održivosti duga. Takav scenarij bio bi potencijalno eksplozivan za eurozonu", dodaje Randolph. "Grčka veza" postala je aktivna  početkom ovog tjedna kada je na vidjelo izašao sukob između MMF-a i europskih kreditora, ponajprije Njemačke.   

Nemogući zahtjevi MMF-a
Naime, uvjeti dogovoreni u 86 milijardi eura vrijednom trećem paketu financijske pomoći iz 2015. traže da Grčka do 2018. ostvari proračunski višak od 3,5 posto BDP-a. Tu visinu viška trebala bi održavati u srednjem roku. Za Njemačku srednji rok znači 10 godina, a za Europsku komisiju najviše dvije godine. Grčka vlada je poručila kako je toliki višak spremna održavati najviše tri godine. Međutim, MMF – koji uopće ne sudjeluje u trećem paketu – smatra da će Grčka 2018. ostvariti višak od jedva jedan posto BDP-a. Da bi postigla željenih 3,5 posto, vlada u Ateni morala bi uštedjeti dodatnih dva posto BDP-a, odnosno 3,8 milijardi dolara kroz proširenje poreza na dohodak te još jedno rezanje mirovina.

Vlada Aleksisa Ciprasa odgovara kako je to nemoguće. No, MMF traži još nešto, a to je dodatni otpis grčkog duga. To je po volji Atene, ali nije Berlinu koji bi morao pristati na otpis oko 100 milijuna eura. Stoga Njemačka i inzistira na većem proračunskom višku jer on znači potrebu manjeg otpisa. Neslaganje između MMF-a i Njemačke moglo bi dovesti do odustajanja MMF-a u sudjelovanju u četvrtom paketu iduće godine. A bez sudjelovanja MMF-a Njemačka je najavila da neće ni razmišljati o svom doprinosu.

Raste pritisak na Atenu
Kao posljedica tog sukoba prinos na 10-godišnju grčku obveznicu skočio je na gotovo osam posto. U cijeloj toj priči grčka se vlada opet našla pod velikim pritiskom. Kako piše Wall Street Journal pozivajući se na upućene izvore, pritisak MMF-a doveo je do žestokih podjela u Ciprasovoj vladi. S jedne je strane skupina ekonomskih savjetnika na čelu s ministrom financija Euklidom Cakalotosom koji smatraju da bi Grčka trebala što prije pristati na nove zahtjeve. Naime, duže pregovaranje sa stranim kreditorima potkopalo bi povjerenje u nastavak ekonomskog oporavka zemlje, smatra ta skupina. S druge je strane skupina koja smatra da bi uvođenje dodatnih mjera štednje već ionako iscrpljenom i devastiranom grčkom društvu dovelo do novih političkih potresa, pa zagovaraju otpor MMF-ovim zahtjevima. Pri tome računaju na potporu Bruxellesa koji s nešto više simpatija gleda na napore vlade u Ateni.