Prije nekoliko tjedana Microsoft je objavio kako će novu verziju Windowsa 8 izraditi i na jeziku Indijanaca Cherokee, što je iznenadilo mnoge analitičare, piše Harvard Business Review. Prema raspoloživim podacima taj jezik američkih domorodaca prije 10-ak godina nije govorio nitko mlađi od četrdest godina, ali danas ga govori oko 16.000 ljudi u Sjedinjenim Američkim Državama.

Slični potez prošle godine je povukao i Google koji je najaivo kako će u sklopu projekta “Endangered Languages Project” omogućiti korisnicima da dijele informacije i spoznaje o jezicima koji izumiru ili su izumrli. Među 6500 poznatih svjetskih jezika za njih oko 3000 se smatra kako će uskoro izumrijeti. Inače, Google ima povijest podržavanja jezika koji ne spadaju u ‘mainstream’. Tako je moguće pretragu vršiti na keltskom jeziku koji govori oko 133.000 ljudi na cijelom svijetu od kojih većina govori i engleskim jezik.

Zašto se velike, tehnološki napredne tvrtke poput Googlea i Microsofta brinu o malim, gotovo izumrlim jezicima, pita se Harvard Business Review. Zaključak koji se nameće sam od sebe vezan je uz društveno odgovorno ponašanje i podršku jezičnim manjinama. Ali ipak trebalo bi prije prenaglog donošenja zaključaka razmotriti i neke druge čimbenike.

Najvažniji od njih je analiza koju je još 2003. napravio Mark Davies, a tiče se veze između BDP-a i govornog područja. Tako je Davies otkrio kako govornici engleskog jezika i kineskog jezika imaju najveću kupovnu moć, a slijede ih jezici ostalih ekonomski snažnih država – japanski, španjolski i ruski. Ipak, analiza je pokazala i kako je kupovna moć preostalih govornih područja značajna. Tako da 12,5 posto svjetskog BDP-a čine ostali ne toliko poznati jezici, a prema Daviesu svakih 12,5 dolara od 100 potrošenih dolara pripada upravo tim jezicima.

Snaga 'mikro-jezika'

Slične podatke, piše Harvard Business Review, donosi i novije istraživanje organizacije Internet World Stats koje pokazuje da od dvije milijarde korisnika interneta njih 82 posto govori neki od “makro-jezika” (engleski, kineski, španjolski, japanski, portugalski, njemački…) dok 18 posto ostalih korisnika govori neki od tzv. “mikro-jezika” (preostalih gotovo 6500 jezika). Iz svega toga prozlazi da “mikro-jezici” promatrani individualno i ne čine neku silu, ali kada ih se zbroji njihova ekonomska snaga upoće nije zanemariva, piše  Harvard Business Review.

A kako se čini njihova snaga svakim danom sve više raste. Dok istovremeno značenje engleskog jezika, gledano ekonomski opada. Naime, novija istraživanja pokazuju kako će u idućim godinama srednja klasa koja na svjetskoj razini broji oko dvije milijarde ljudi narasti na 4,9 milijardi ljudi do 2030. godini. Trenutno američka i europska srednja klasa čine oko 50 posto srednje klase na svjetskoj razini, a 2030. godine činit će svega 22 posto, dok će značajno rasti srednja klasa u Aziji, gdje se govori oko 2000 različitih “mikro-jezika”.

Azijska srednja klasa 2030. godine činit će 64 posto ukupne svjetske srednje klase, piše Harvard Business Review. Ovi podaci ukazuju na prave razloge posvećenosti tehnoloških, posebice internetskih tvrtki “mikro-jezicima”. Ali i na trend koji bi trebali pratiti i ostali sektori koji žele proširiti svoje tržište.

Pad utjecaja engleskog

Pažnju treba obratiti na dva tržišta koja će sigurno u godinam koje dolaze generirati veliki rast – Kinu i Indiju. Naime, samo u Kini postoje 292 jezika, a naprimjer jezik Ujgur govori oko deset milijuna ljudi. U Indiji gdje se govori 415 različitih jezika, gotovo 30 jezika govori više od milijun ljudi.

Naravno, ne treba polaziti od zaključka da će engleski izgubiti svoju dominaciju u trgovinskom i online svijetu. Ali zanimljivu tezu iznosi britanski lingvist Nicholas Ostler u svojoj knjizi “The Long Tail: Why the Future of Business is Selling Less of More” (Dugi rep: Zašto je budućnost poslovanja u prodaji manje od više) gdje, kako piše Harvard Business Review, uspoređuje propast latinskog jezika, kao jezika velikog Rimskog carstva s polaganim padom utjecaja engleskog jezika koji je vidljiv u istraživanjima poput onog Daviesovog.

Rast ‘mikro-jezika’

Snaga engleskog jezika

Prema podacima iz 2010. koje je prikupila organizacija Internet World Stats oko 536 milijuna korisnika interneta upotrebljava engleski jezik, dok njih oko 350 milijuna koristi neki od “mikro-jezika”. Kineski jezik na internetu koristi 444 milijuna ljudi. U istraživanju se promatralo samo prvi navedeni jezik, iako većina ispitanika govori dva jezika. 

Japanski jezik

Japanski jezik govori 4,7 posto ljudi koji koriste internet, a broj korisnika interneta koji govore japanski jezik rastao je za 110,7 posto u razdoblju od 2000. do 2011. godine.